Anja Šošić: FILM I RAT U HRVATSKOJ
Refleksije jugoslavenskih ratova u hrvatskom igranom filmu

4.2. Prije ratova

Dublji razlozi tih ratova složene su naravi. Često se kao početak raspada Jugoslavije smatra smrt predsjednika Josipa Broza Tita 1980. Tito je funkcionirao kao integracijska figura koja je — ne i bez različitih oblika političkog ugnjetavanja — mogla održati ideološki i društveni sklad u »zemlji s dvije abecede, tri religije, četiri jezika i pet nacionalnosti koje žive u šest republika, okružene su sa sedam susjeda i moraju se slagati sa osam manjina«4. Nakon njegove smrti nacionalistički su glasovi u autonomnim republikama bivali sve glasniji, a ideološki zahtjev za nacionalnim identitetom, koji je pod Titom bio potisnut, dospio je u središte političkih programa. Nacionalistički su orijentirani političari 80-ih godina slijedili sljedeću strategiju: uz pomoć široke medijske propagande u javnosti učvrstiti neprijateljsku sliku uvijek Drugoga. Nacionalizam koji je sve više zahvaćao narode Jugoslavije bio je plodno tlo za rat koji je uslijedio.

U vrijeme vladajuće gospodarske krize, koja se razvila u unutarjugoslavenski gospodarski rat (usp. Hofbauer, 2001: 17), ekonomski snažnije zemlje Slovenija i Hrvatska zahtijevale su proširenje autonomnih prava, kao i veći udio u prihodima koje su privrijedile, a koji su se tada, prema sustavu nalik njemačkom izjednačavanju financija pojedinih pokrajina, dijelili između šest republika. K tomu su se prije svega politički predstavnici Hrvatske branili protiv srpskog utjecaja koji je bio u stalnu porastu, jer je početkom 90-ih godina najveći dio jugoslavenskoga državnog i upravnog aparata bio po nalogu iz Beograda popunjen Srbima.

U travnju 1990. nacionalistički orijentirana Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pod vodstvom Franje Tuđmana osvojila je prve slobodne izbore u Hrvatskoj te je sljedećih mjeseci sastavila hrvatski ustav koji je omogućio suverenitet zemlje. Stvarni okidači oružanih sukobH bili su potom proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske, 25. lipnja 1991. Jugoslavenska vlada nije prihvatila ta proglašenja neovisnosti te je na njih reagirala vojnom intervencijom Jugoslavenske narodne armije.

Anja Šošić