Zapis

55
2006

Daj mi kino!

Odlučni trenuci za spas kina

Akcija "Daj mi kino!"

’Odlučni trenuci’ za spašavanje preostalih hrvatskih kina, kojima prijeti zatvaranje i pošast komercijalizacije, počeli su otkucavati 26. rujna 2006. pred zagrebačkim kinom Europa. Gotovo cijeli filmski Zagreb okupio se te večeri u Varšavskoj ulici kako bi, časteći umjetničku fotografiju sedamdesetak čuvenih svjetskih filmskih snimatelja prezentiranu izložbom Odlučni trenuci u predvorju kina, potpisom na peticiju akcije Daj mi kino!, preduhitrio zatvaranje najstarijega zagrebačkog kina i njegovu prenamjenu u neku drugu svrhu.

Ne tako stara karta zagrebačkih kina

Time su organizator izložbe Zagreb Film Festival i Hrvatski filmski savez službeno započeli zajedničku akciju Daj mi kino!, uputivši hrvatskoj javnosti i upravljačkim strukturama grada i države apel na spašavanje alarmantno ugrožene kinomreže u Hrvatskoj, a s njom i nekomercijalnih prikazivačkih programa u kojima bi se, među ostalim, trebali naći recentni hrvatski i svjetski umjetnički film.

Negativni prikazivački trendovi u Hrvatskoj, izazvani spletom okolnosti od kojih je pad broja kinoposjetitelja u globalnim razmjerima tek jedna u nizu, očituju se u brzinskom zatvaranju monodvorana čak i u većim hrvatskim gradovima, nakon čega se objekti najčešće prodaju lokalnim poduzetnicima, rabe kao skladišta i trgovine, zjape prazni ili se pak pretvaraju u kazališta. Šibenik je tako potpuno ostao bez kina.

Nekadašnji "Apollo", budući "Histrioni"
(foto: V. Šamanović)

U Zagrebu je posljednjih nekoliko godina zatvoreno čak dvanaest kinodvorana, od kojih je jedna već postala kazalište (Exit), a dvije će to postati u skoroj budućnosti. Pula, Zadar, Dubrovnik i drugi gradovi još se bore za održavanje barem jedne kinodvorane, dok su se manji gradovi i mjesta, zahvaćeni masovnom kinofikacijom poslije Drugoga svjetskog rata, već davno oprostili s kinoživotom.

Nekadašnji "Cesarec"
(foto: V. Šamanović)

Iako je sličan trend donedavno postojao u drugim europskim zemljama, koje u posljednje vrijeme vraćaju gledatelje u sačuvana monokina, nigdje nije dosegnuo takve dimenzije kao u Hrvatskoj, pa se može govoriti o unikatnom hrvatskom fenomenu. Sadašnjem trendu prijeti da će ionako getoizirani art-film i svaki drugi koji ima kulturnu ili društvenu vrijednost posve ukloniti iz kinoprostora. Projekt je zato i svojevrstan protest protiv shvaćanja filma kao artikla za brzu potrošnju u dehumaniziranim boksovima multipleksa te protiv brisanja kulturne memorije koju su čuvala ’stara’ gradska kina.

Ne tako stara karta zagrebačkih kina

Nakon što je grčevitim pregovorima i vlastitim ulaganjima uspio revitalizirati Kino Tuškanac i osigurati kakvu takvu cirkulaciju kinotečnog i umjetničkog filma u Hrvatskoj, Hrvatski filmski savez, u suradnji sa Zagrebačkim filmskim festivalom, pozvao je sve filmske udruge i producente, sve filmske djelatnike, umjetnike i filmoljupce, da se pridruže akciji spašavanja hrvatskih kina. Zajedničkom akcijom želi se ’iznuditi’ od struktura državne i lokalne vlasti da za kinematografsku djelatnost i filmsku umjetnost osiguraju isti onaj tretman koji uživaju druge kulturne djelatnosti (a osobito kazališna) te da preuzmu brigu za nekomercijalnu kinomrežu otkupom dvorana te subvencioniranjem ’hladnoga pogona’ i filmskih programa u njima, pod uvjetom da one postanu festivalski centri, dvorane za hrvatske filmske premijere i recentni nekomercijalni (autorski, umjetnički ili nazavisni) film svjetske produkcije.

Nekadašnji "Jadran"
(foto: V. Šamanović)

Akcija će potrajati do svršetka Zagrebačkog filmskog festivala i ima nekoliko vidova, od javnog okupljanja, potpisivanja peticije u Kinu Europa i na posebno priređenoj web-stranici www.dajmikino.org do serije namjenskih minifilmova. Peticiju je prvih sedam dana potpisalo više od pet tisuća građana iz svih regija Hrvatske i inozemstva. Serijal Daj mi kino! sastavljen je od desetak kratkih filmova (10 x 2 minute) uglavnom mlađih autora i autorica, koji pričaju svoju priču o kinu. Filmovi će biti premijerno prikazani na Zagrebačkom filmskom festivalu (16-21. listopada 2006) kao predigra festivalskom programu. Potpisuju ih: Simon Bogojević Narath, Dana Budisavljević, Ivan Faktor, Zvonimir Jurić, Andrej Korovljev, Zdravko Mustać, Antonio Nuić, Tomislav Rukavina, Davor Šarić i Dražen Žarković.

Akciju podupiru:

Društvo hrvatskih filmskih redatelja
Hrvatsko društvo filmskih djelatnika
Hrvatska udruga producenata
Hrvatsko društvo filmskih kritičara
Hrvatska udruga filmskih snimatelja
24sedam d. o. o.
25 FPS (Internacionalni festival eksperimentalnog filma)
Animafest — Svjetski festival animiranog filma
Branko Ivanda, dekan Akademije dramske umjetnosti, Zagreb
Dubrovnik International Film Festival
Exe produkcija
Fade In
Filmski. net
Gral film
Kinematografi Osijek
Klub studenata komparativne knjizevnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu »K.«
Komikaze
Human Rights Film Festival
Libertas Film Festival
Liburnia Film Festival, Ičići
Ljetna Škola Filma Šipan — udruga »DOM«
Maxima film
Motovun Film Festival
One Take Film Festival
Pula Film Festival
Revija amaterskog filma
Tabor film festival
Škola animiranog filma Čakovec
Udruga Bicikl
Urbana kultura i edukacija — UKE
Vinko Brešan, direktor Zagreb filma
Vrbovečka udruga mladih — VUM
Zagreb Dox