Filmskoj javnosti i hrvatskoj filmologiji može biti od višestruke koristi studiozna monografija o filmskome autoru koji je već za života, i to s nevelikim brojem djela, zasluženo stekao reputaciju jednoga od neupitnih klasika hrvatskoga filma. Knjiga sadrži zbirku međusobno povezanih i komplementarnih promišljanja nekih od naših najkompetentnijih pera iz ove mlade znanstvene discipline, a dopunjena je sa 126 fotografija, pouzdanom filmografijom i bibliografijom tekstova koji su se bavili likom i djelima Ante Babaje tijekom proteklih gotovo pet desetljeća.
Monografija je sastavljena od dva dijela: u prvom dijelu zainteresirani čitatelj naći će niz izvorno napisanih studija o raznim aspektima Babajina stvaralaštva, koje ozbiljnim pristupom obogaćuju našu stručnu literaturu. Tako naš prvi doktor filmologije i profesor povijesti svjetskoga filma dr. Ante Peterlić prati kreativnu putanju Ante Babaje od 1955. do 1992. Godine, da bi njegova djela i stilske mijene analizirao u kontekstu hrvatskog, jugoslavenskog i svjetskog filma onih godina. Autor drugog nosećeg teksta ove monografije, dr. Hrvoje Turković, i ovaj se put iskazao lucidnim i nerijetko inovativno provokativnim pristupom nekim gotovo notornim mišljenjima o pojedinom autoru ili stilu. U njegovoj studiji Umjetnost kao osobni program polazište je Babajina dobro poznata stajališta da ga u filmu zanima samo umjetnost, pa iz toga dolazi do zanimljivih teza ne samo o Babaji, koji u tim shvaćanjima nije bio osamljenik, nego i o našoj visokoj kulturi u kojoj je ukorijenjeno takvo romantičarsko shvaćanje umjetnika i umjetnosti, što se odražava i u nazorima o njoj ‘laičke’, ‘široke’ publike, one koja toj kulturi ‘ne pripada’.
Dodatnu vrijednost monografiji daje Jurica Pavičić komparativnom analizom suodnosa Slobodana Novaka i Ante Babaje, pisca i redatelja, koje je u dva iznimna filma povezala očita autorska privlačnost, ali i zajedničko egzistencijalno i kulturno iskustvo otoka. Za filmološku su relevantnost monografije ništa manje važna još dva donekle specijalizirana teksta. U prvome od njih Silvestar Kolbas analizira slikovni stil filmova Ante Babaje, koji u cijelom opusu i sam iskazuje senzibilitet likovnog umjetnika, a u drugome naša mlada i zapažena muzikologinja Irena Paulus analizira glazbu u Babajinim filmovima, naglašavajući filmotvorčevu muzikalnost kao nezaobilaznu komponentu njegova pristupa filmskoj režiji, koju je shvaćao kao komponiranje.
U drugi dio knjige urednici su uvrstili nekoliko ranije objavljivanih, danas manje poznatih, no neupitno kvalitetnih tekstova Ranka Marinkovića, Nenada Polimca, Mihovila Pansinija i Slobodana Novaka, a posebno je intrigantno štivo biofilmografski razgovor s Antom Babajom koji su vodili Damir Radić i Vladimir Sever.
Studioznim pristupom Babajinu opusu, njegovoj metodi rada i estetici, monografija znači više nego dobrodošlo obogaćenje naše relativno oskudne filmske literature, posebno zato što će ova knjiga moći poslužiti i kao stručni priručnik u proučavanju ne samo Babajine filmske poetike nego i hrvatskoga filma u cjelini, njegove povijesti i njegova sazrijevanja na području estetike.
Format knjige: 19 x 24 cm, 240 str., 126 fotografija, papir kunstdruck matt 150 g/m2,
zaštitni ovitak
Monografiju možete naručiti po pretplatnoj cijeni od 150,00 kn.
(prodajna cijena 240,00 kn).
Izlazak iz tiska u listopadu 2002. godine.
Narudžbe i informacije: NAKLADNI ZAVOD GLOBUS, Zagreb, Vlaška 109
tel. 01/46 28 400, faks 01/45 51 146, e-mail: globus@globus.hr