Zbornik radova u počast utemeljitelju hrvatske
filmologije odlikuje se prilozima Peterlićevih vršnjaka,
suradnika i prijatelja, kao i njegovih studenata, magistranata
i doktoranata, a među temama osobito se ističe Peterlićev
filmološki i filmski rad. No, mnogi tekstovi analiziraju
sasvim druge probleme, uglavnom izravno nadahnuti Peterlićevim
studijama i njegovim pristupom filmskoj umjetnosti, pa
daju bogat i raznovrstan prikaz suvremene hrvatske filmologije.
Nakon uvodnoga teksta redatelja i kritičara Zorana Tadića,
zbornik donosi opsežan rad kritičara i redatelja Petra
Krelje o Peterlićevoj klasičnoj studiji pretapanja u filmovima
Georgea Stevensa; Krelja obrazlaže kontekst, smisao i važnost
te studije za vrijeme njezina nastanka, ali i za današnje
vrijeme. Potaknut istom tom Peterlićevom studijom, filmolog
Hrvoje Turković s Akademije dramske umjetnosti piše detaljnu
i bogato ilustriranu analizu stilskih figura u Hitchcockovu
filmu Mahnitost (Frenzy).
Komparatist, leksikograf i povjesničar filma Bruno Kragić
obrazlaže glavna obilježja Peterlićevih tekstova o Johnu
Fordu, mladi komparatist, filmski kritičar i leksikograf
Tomislav Šakić analizira Peterlićev enciklopedistički rad,
poznati povjesničar radija i televizije Nikola Vončina
piše prvu dosad studiju o Peterlićevu radu u elektronskim
medijima, a istaknuti filmski kritičar i montažer srednje
generacije Slaven Zečević donosi čitanje Peterlićeva jedinoga
cjelovečernjeg igranog filma Slučajni
život.
 |
| Ante Peterlić |
Filmolog Nikica Gilić obrazlaže problematiku narativnoga
modernizma i žanrovskog filma, s posebnim osvrtom na Kubrickovu 2001:
Odiseju u svemiru i
Markerov Terminal,
a muzikologinja i filmologinja Irena Paulus analizira kreativnu
uporabu glazbe u spomenutom Kubrickovu klasiku modernističke
znanstvene fantastike. Filmolog, snimatelj i profesor filmske
fotografije Silvestar Kolbas analizira vizualnost novoholivudskoga
klasika Ratnici (odnosno Ratnici podzemlja; Warriors)
Waltera Hilla, a komparatistice i povjesničarke književnosti
Tatjana Jukić i Željka Matijašević (obje profesorice na
Filozofskom fakultetu) ispisuju zanimljive analize multimedijskih
odnosa književnosti, filma i teorije na primjeru Scorsesejeve
ekranizacije Edith Wharton (Doba nevinosti), odnosno
analizu prikaza suvremene američke obitelji u Vrtlogu
života.
Akademik Mirko Tomasović ispisuje šaljivu prigodnicu
— sonet o Anti Peterliću (»zvonjel’ca pošal’ca«),
a ovaj jedinstveni zbornik donosi i kratki životopis te
dosad najopsežniju bibliografiju i filmografiju rada profesora
Peterlića. Zbornik je bogato ilustriran, a mnoge su fotografije
(Peterlića s Françoisom Truffautom, Orsonom Wellesom, Ivom
Hergešićem, Brankom Ivandom, Pavlom Pavličićem, Nikolom
Batušićem...) dio privatne zbirke profesora Peterlića.
Kao što se vidi iz ovog opisa, riječ je o knjizi nezaobilaznoj
za sva buduća proučavanja opusa Ante Peterlića, ali i vrelu
zanimljivih filmoloških studija o najrazličitijim temama
iz povijesti i teorije filma.