Multimedijalni centar Studentskog centra
u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom — Hrvatskom
kinotekom, Jadran filmom i Hrvatskim filmskim savezom,
tijekom studenoga nastavio je s prikazivanjem filmova iz
ciklusa Hrvatski film i književnost. Uz uvodne komentare
Daniela Rafaelića od 8. do 11. studenoga prikazani su filmovi
Antona Vrdoljaka Karneval, anđeo i prah (1990),
trodijelni omnibus prema novelama Ranka Marinkovića, Rajka
Grlića Čaruga (1991), biografska priča o drumskom
razbojniku opsjednutu idejama Oktobarske revolucije koju,
doduše, shvaća na svoj način, Ante Babaje Izgubljeni
zavičaj (1980), o povratku glavnoga junaka u rodni
kraj i, barem u mislima, u djetinjstvo, i Tomislava Radića Timon (1973),
prema motivima Shakespeareove drame, film o kazališnoj
predstavi i dualitetu glumca na sceni i u životu, te od
15. do 18. studenoga, s prekidom 17. studenoga, kada je
Kata Mijatović izvela videoperformans Resume, filmovi
Antona Vrdoljaka Glembajevi (1988), po drami Miroslava
Krleže, Branka Bauera Sinji galeb (1953), po motivima
istoimenoga romana za djecu Tone Seliškara, te Mladena
Jurana Potonulo groblje (2002) s obiljem nadnaravnih
elemenata i detalja, prema istoimenom romanu Gorana Tribusona.
Smatra se kako je prvi hrvatski film nastao prema književnom
predlošku bio Brcko
u Zagrebu (1917) Arsena Maasa, a iste je godine
snimljen i Matija
Gubec Ace Biničkog. Od tih prvih pokušaja do danas
čak je četvrtina svih hrvatskih filmova, ili točno 72
ostvarenja, snimljena prema književnim djelima autora
u rasponu od Miroslava Krleže, Ive Vojnovića, Antuna
Gustava Matoša do Mate Lovraka, Dubravke Ugrešić i Gorana
Tribusona. Među najboljima su, između ostalih, filmovi
Fedora Hanžekovića Bakonja fra Brne (1951) prema
istoimenom romanu Sime Matavulja, Breza (1967)
Ante Babaje, prema pripovijestima Slavka Kolara, Kad čuješ zvona (1969)
Antona Vrdoljaka, prema memoarskim zapisima Ivana Šibla, Tko pjeva zlo ne misli (1970)
Kreše Golika, prema noveli Dnevnik malog Perice Vjekoslava
Majera, Družba Pere Kvržice (1970)
Vladimira Tadeja prema istoimenom romanu Mate Lovraka, Mirisi, zlato i tamjan (1971)
Ante Babaje, prema istoimenom romanu Slobodana Novaka, Okupacija u 26 slika (1978)
Lordana Zafranovića, prema motovima knjige Dubrovnik ’41. Mate
Jakšića, Ritam
zločina (1981) Zorana Tadića, prema romanu Dobri duh Zagreba Pavla
Pavličića.
U ciklusu je prikazano dvadesetak filmova, a izbor je nastojao
zadovoljiti nekoliko kriterija, poput onoga da je riječ o
manje poznatim ili rjeđe prikazivanim filmovima, da su u
rasponu od istinskih remek-djela do posve promašenih ekranizacija
te da je moguće, kritičkom valorizacijom, razgovorima s redateljima,
književnim i filmskim teoretičarima i piscima po čijim su
djelima filmovi snimljeni razjasniti korijene i poveznice
hrvatske književnosti i filma.