Zapis

Listajući mnogobrojne filmske časopise, gledajući top-liste najboljih filmova na internetskim stranicama, uvažavajući mišljenja priznatih filmskih kritičara, među pet najboljih filmskih ostvarenja svih vremena nalazimo film američkog redatelja Orsona Wellesa Građanin Kane. Njegova autora, tada još mladog i neiskusnog 26-godišnjaka, koji se prvi put iskazao režirajući radioemisiju o napadu Marsovaca, mnogi su poslije prozvali filmskim genijem. S obzirom na boom koji je film napravio u godini svoga nastanka, 1941., a još više poslije, u pedesetima i šezdesetima, u vremenu ponovnog zanimanja za njega, narušivši tada sve holivudske zakone i vrijednosti, ne čudi što i danas Kane uživa takav status. Možemo reći da se i sada nalazi na filmskom Olimpu. Upravo zbog toga odabrali smo ga kao temu za naš susret s dr. Hrvojem Turkovićem, priznatim stručnjakom na polju medijske kulture, predavačem na Akademiji dramskih umjetnosti i predsjednikom Hrvatskog filmskog saveza. Dan prije druženja s našim uvaženim gostom, početkom ovog mjeseca, u prostorijama Videodružine Gimnazije u Karlovcu, njezini članovi imali su mogućnost pogledati navedeni film, kako bi prije samog predavanja stekli određene spoznaje i saznanja o tom antologijskom djelu. Prilično jednostavnim i vrlo duhovitim pristupom dr. Turković potrudio se objasniti nam sve cake koje su Kanea lansirale u sam vrh svjetske kinematografije. Proučavanjem pojedinih kadrova filma doznali smo nekoliko zanimljivih stvari. Prije svega, kao i mnogi, tako i dr. Turković smatra da je Građanin išao znatno ispred svoga vremena, te je bio predvodnik nekog novog, slobodnijeg filmskog razdoblja. Naime, u to doba žanrovi i stilovi bili su prilično određeni i ograničeni, tako da preklapanja u načelu nije ni bilo. A, pogledamo li Kanea shvatit ćemo da je tu svega pomalo: igranih dijelova, poigravanja s tumačilačkim i narativnim dokumentarcem, što sve skupa kroji neobičan tip fabule, koja je najmanje kronološka. U filmu zapaža se i snažna gluma i to u prvom redu samog redatelja Orsona Wellesa, utjelovitelja glavnog lika, Kanea. Osim nje impresivnu sliku čine i dubinske mizanscene, dubinska montaža, čime gledatelj sam odlučuje o važnostima subjekata i objekata u filmskom prostoru, točnije kadru. Slijede eksperimentiranja s položajima kamere, gdje prednjače donji rakursi, zatim istraživanje rasvjete, igra tame i svjetla, koji tvore jedinstveni kontrast. Intrigantni su i montažni prijelazi, što obiluju varkama, čineći na taj način zanimljive stilske figure koje i ne nalazimo često u filmskom svijetu: metonimiju, sinegdohu, elipsu… Na kraju nam se ovo zanimljivo predavanje ipak činilo prekratkim da bismo primili sve što nam naš vrhunski filmski teoretičar može pružiti. Neki od poznavalaca Turkovićeve literature imali su osjećaj kao da su tek zavirili u njegova djela Teorija… i Umijeće filma. Stoga se nadamo se da nećemo dugo čekati nastavak ovoga bogatog druženja, jer tko zna šta će tada biti na repertoaru…Treći čovjek s Orsonom Wellesom u naslovnoj ulozi ili možda drugi oskarovac s naših prostora i njegova toliko hvaljena Ničija zemlja …Bilo što bilo, uz predavanje dr. Turkovića zasigurno će biti zanimljivo!