Kad se govori o računalnim igrama (suvremeni termin) potrebno je vratiti se u prošlost, kada je bila riječ o videoigrama. Povijest videoigara počinje već sredinom prosinca 1948, kada je u SAD odobren patent Thomas T. Goldsmithu i Estle Ray Mannu za njihov izum CathodeRay Tube Amusement Device (’sprava za zabavu od katodnih cijevi’). Izum je rabio osam katodnih cijevi kako bi simulirao ispucavanje projektila na cilj i imao je ručice s pomoću kojih se mogla prilagođavati brzina i kut ispucavanja. S obzirom da se u to vrijeme još ništa nije moglo iscrtavati po ekranu, mete su bile crtane na prozirne folije i postavljene ispred ekrana. Sljedeći korak uslijedio je vrlo brzo, 1952, kada je A. S. Douglas napravio grafičku verziju igre križićkružić koja se temeljila na prvom obliku umjetne inteligencije. Prva videoigra dostupna javnosti konstruirana je ipak tek 1958.
godine. Njezin autor bio je William Higinbotham, a sama igra zvala se Tennis for Two. Igra je imala bočni pogled na teniski teren i zadaća igrača bila je da prebaci loptu preko mreže. U to vrijeme izrada neke igre bila je hobi kojim su se najviše bavili studenti pa je tako 1961. na MITu nastala igra Spacewar, u kojoj su dva igrača upravljala svaki sa svojim svemirskim brodom koji je mogao pucati. Cilj je bio ubiti protivnika i izbjeći u crnu rupu, koja se nalazila u središtu ekrana.
Igre u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošloga stoljeća
Godine 1966. Ralph Baer stvorio je igru Chase. Bila je to prva igra koju je bilo moguće igrati na najobičnijem televizoru, a u slijedećih par godina nastao je i pištolj kao prvi oblik analognog joysticka. Bio je to prototip prve videokonzole koja je zaživjela 1972. pod imenom Magnavox Odyssey. Tijekom sedamdesetih dolazi do procvata arkadnih videoigara. Te igre vrtjele su se na strojevima na žetone. Predvodnici su bili Nolan Bushnell i Ted Dabney, koji su 1972. osnovali Atari i na tržište izbacili, i danas poznatu, igru Pong. U to vrijeme nastale su mnoge popularne igre, kao što su Space Invaders, Dungeon, Adventure... Tada su nastali i razni novi žanrovi za igre, poput tekstualnih avantura, RPGa i sl.
Igre u osamdesetim godinama prošloga stoljeća
Početkom 80ih godina prošloga stoljeća počele su se proizvoditi prve videokonzole koje su mogle pogoniti više od jedneigre što je prouzročilo porast broja igara i njihovih proizvođača. No kako se sve prebrzo razvijalo, 1983. došlo je do raspada tržišta igara i brojni su proizvođači i izdavači igara bankrotirali. No, nakon godinu dana tržište se polako počelo oporavljati i u to doba nastale su neke popularne igre poput Dragon Questa, Super Mario Brosa, Final Fantasya. Također je karakteristično za to doba da su osobna računala počela dostizati, pa i prestizati mogućnosti koje su pružale konzole.
Igre u devedesetim godinama 20. stoljeća
Tijekom 90ih godina prošlog stoljeća javljaju se nove mogućnosti za igre u obliku 3Dgrafike. Prije toga pojavljuju se u velikom broju moderni žanrovi poput RTSa s igrom Dune II, grafičke pustolovine King’s Quest i Monkey Island, survivalhorora Alone in the Dark, Maxisova serijala Sim. Godine 1996. na tržištu se pojavljuje grafička kartica Voodoo koja služi za iscrtavanje 3Dscena, a među prvim igrama koje su rabile tu tehnologiju bio je Quake. Nakon toga sve su igre počele postupno prelaziti u tehniku tri dimenzije. Gotovo su sve igre s vremenom dobile i multiplayerkomponente za igranje putem interneta.
Igre u novom stoljeću
Nakon 90ih godina 20. stoljeća inovacija u svijetu PCigara gotovo da i nije bilo, osim što su poneki žanrovi počeli nestajati. Počeli su se pojavljivati razni MMORPGovi i druge vrste onlineigara, a osim njih najpopularniji su postali FPSovi i slične akcijske igre. U svijetu konzola počele su se pojavljivati novije generacije, koje nude neke mogućnosti poput PCa, kao što su spremanje podataka na disk, pristup internetu, igre s mogućnošću igranja online. Igre su također postale prijenosne u tom smislu da ih je većina dostupna u verzijama za konzole i za PC. Popularnost je igara velika, a gledajući medijski one se, posebice u mlade populacije, nalaze na prvom mjestu. Više slobodnoga vremena mladi provode uz igre nego uz računalo (internet) i televiziju.