Prve naznake o potrebama i mogućnosti pokretanja splitskog kluba filmskih amatera nastale su ubrzo poslije Drugog svjetskog rata, a posebno se intenzivirale 1949. godine, kada se u tadašnjem Oblasnom odboru Narodne tehnike stalo raspravljati o realnim osnovama formiranja klubova foto i kinoamatera. Tadašnji je tajnik Gradskog odbora Narodne tehnike Split Vinko Protić ove inicijative proveo u djelo pa je 1950. godine i službeno pokrenuto osnivanje kluba foto i kinoamatera.
Iako je bilo volje i entuzijazma, za rad i djelatnosti kinokluba nisu postojala nikakva sredstva, a nedostajalo je i kadrova. Nije baš bilo ni iskustva pa se u prvi mah jedino planiralo prikazivanje filmova i obučavanje mladih budućih filmaša za rukovanje kinoprojektorom. Jedini je problem bio što se nije znalo od koga bi se projektor mogao nabaviti. O autorskom pristupu, snimanju vlastitih filmova, nabavci filmske kamere i trake, montažnim stolovima i drugim potrebama nije se ni sanjalo.
Pa ipak je relativno brzo, već 27. ožujka 1952. godine, održana prva svečana i osnivačka skupština Kinokluba Split. U proteklih je šezdeset godina Kinoklub Split dao značajan doprinos autorskom filmskom stvaralaštvu u nas, iznjedrivši niz velikih imena, poput Ivana Martinca ili Lordana Zafranovića odnosno Andrije Pivčevića i Borisa Poljaka, sve do mlađih generacija koje danas nastavljaju njihovim stopama, tražeći istodobno i nalazeći vlastite putove i staze.
Zlatna generacija: Crvelin, Perišić, Pivčević, Verzotti, bračni par Kursar, Zafranović i Sardelić
Kroz tih je šezdeset godina Kinoklub Split uspio definirati osebujan pristup amaterskom filmskom i videostvaralaštvu i prepoznatljive autorske radove svojih članova, koji su kao takvi niz puta nagrađeni na domaćim i stranim smotrama i festivalima neprofesijskog stvaralaštva.
Danas je Kinoklub Split sve više okrenut redefiniranju oblika rada i svoje temeljne funkcije pa se sve češće posvećuje multidisciplinarnosti stvaralaštva, koja i dalje uključuje autorski film i kreativnost ali i brojne edukativne aktivnosti, šireći tako temeljnu djelatnost na tjedne projekcije amaterskog i klasičnog filma, brojna predavanja te na filmsku školu čiji je osnovni program obogaćen novim sadržajima, poput obrade zvuka u audiovizualnim medijima, novih medija, autorskog i amaterskog filma i računalne animacije.
Svakog se mjeseca održavaju radionice, koje nisu tek poligon za stjecanje osnovnih znanja o snimanju i montaži autorskih filmova nego i temelj za stvaranje atmosfere za kreativan rast, slobodu umjetničkog mišljenja i stvaralaštva i posebnoga izraza te osiguravaju uvjete za nesmetanu cirkulaciju razmjene ideja i iskustava.
Iako je Kinoklub Split počeo s radom u proljeće 1952., službena će se proslava šezdesete obljetnice održati u jesen 2012. za kada se najavljuje niz projekcija digitaliziranih kopija autorskih filmova članova Kluba iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, među kojima i nekih manje poznatih ili široj javnosti posve nepoznatih naslova te promocija monografije kluba na kojoj već duže vrijeme rade autorice među kojima su i Branka Benčić, Diana Nenadić, Adriana Perojević, Sunčica Fradelić te stari i novi članovi Kinokluba Split.
Duško Popović