Zapis

Talijanski institut iz Zagreba, u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i Hrvatskom kinotekom, te uredima za kulturu Pijemonta i grada Torina priredio je zanimljivu popratnu manifestaciju u povodu ciklusa talijanskog filma, održanog od 5. do 15. svibnja u zagrebačkom kinu Tuškanac. U Novinarskom domu u Zagrebu 6. svibnja bio je priređen okrugli stol pod naslovom Torino, kolijevka talijanskog filma / Torino, culla del cinema italiano. Uz Hrvoja Turkovića, predsjednika Hrvatskoga filmskog saveza, Darija Markovića, filmskog teoretičara, profesora s Učiteljske akademije Krešimira Mikića i pročelnika Gradskog ureda za kulturu, Vladimira Stojsavljevića na njemu su sudjelovali i inozemni gosti: Rita Marchiori iz ureda za kulturu regije Piemont, Angela Larotella iz ureda za kulturu grada Torina, Alberto Barbera, direktor Filmskog muzeja iz Torina, nekadašnji direktor venecijanskoga festivala i Paolo Manera, filmski teoretičar. Na okruglom stolu raspravljalo se o Torinu kao jednom od najvažnijih središta talijanske kinematografije. U zanimljivu razgovoru talijanski gosti iznijeli su pregled povijesti talijanskog filma, u kojoj je Torino odigrao veliku ulogu. Njegova važnost seže do samih početaka sedme umjetnosti, jer su se u glavnom gradu Piemonta snimili neki od najuspjelijih talijanskih nijemih filmova, među kojima osobito treba spomenuti spektakl Cabiria iz 1914, koji je svojim stilom, kao i tehničkim inovacijama, utjecao na brojne tadašnje filmove i izvan domovine. No, produkcija u tom gradu nikad nije prestala biti aktivna , tako da ona danas ostvaruje oko 30 posto cjelokupne talijanske produkcije, činjenica koja je u nas najvjerojatnije potpuno nepoznata. Ovom prigodom Zagreb se upoznao i s vrijednom torinskom kulturnom institucijom – Nacionalnim muzejom kinematografije, koji je nastao 1941. kao izraz težnje da se očuvaju dokumenti lokalne filmske industrije. Danas je muzej središte kinematografskih sjećanja, jedan od najvažnijih na međunarodnom planu, zahvaljujući zbirci od 350 000 raznih vrsta reklamnog materijala, 242 000 fotografija, 9000 aparata, 9000 filmskih kopija, 1500 zvučnih kinematografskih zapisa, 7000 arhivskih dosjea, 26 000 knjiga i 3400 naslovnica časopisa. Radi vjerodostojnijega prikaza Pijemonta bio je prikazan i kratki film o spomenutoj regiji.