S pozivom "Idemo u kino!" i osjećajem psonosa izraženim sloganom "Proud to be antiplex", Riječani koji se smatraju ljubiteljima filma počeli su pred sam Božić uživati najljepši mogući dar koji im je priuštila gradska uprava – revitalizirano, a od sada i službeno - Art-kino Croatia! Da bi se obnovio filmski život u staroj dvorani unutar kapucinskoga kompleksa u Krešimirovoj ulici, riječkim kino-aktivistima, za razliku od onih u 'metropoli', nije trebao 'dugi marš kroz institucije'! Potrebu za mjestom gdje će se prikazivati umjetnički, "drukčiji" i "važni" filmovi, ili jednostavno - oni koji nemaju pristup komercijalnim multipleksima, odmah je prepoznala gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, pa je od inicijative objavljene na okruglom stolu u travnju do dana svečanog otvaranja obnovljene Croatije prošlo tek nepunih osam mjeseci. A toga dana, 18. prosinca 2008, projekcijom De Sicinih Kradljivaca bicikla započela je višednevna svečanost otvaranja jedne od najstarijih hrvatskih kinodvorana, po mnogima i najljepše, s namjerom da se nastavi stalnim filmskim programom filmske klasike, art-filma, alternativnog i svakog drugog vrijednog filma koji nema osigurane distribucijske i prikazivačke kanale.
Nakon zagrebačkog Tuškanca i Europe, te ljetos otvorenog kina "Valli" u Puli, riječka Croatia nije samo još jedan spašeni ekran, nego i novi djelotvorni odgovor na multipeksizaciju hrvatske kinomreže koja u velikoj mjeri diskriminira film kao kulturnu vrijednost i svodi ga isključivo na utrživi proizvod. Zato su, osim Hrvatskog filmskog saveza kao suorganizatora programa otvaranja, u njegovu sastavljanju Riječane podržali i drugi budući partneri 'na istim valnim dužinama', iz zemlje i inozemstva: od krovne kinematografske institucije - Hrvatskog audiovizualnog centra, te Hrvatske kinoteke, preko Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i brojnih udruga na području audiovizualnih medija do ljubljanske Akadamije za kazalište, radio, film i televiziju, Francuskog instituta u Zagrebu, Talijanskog instituta u kulturi, Federazione italiana dei Circoli del Cinema itd. Zahvaljujući njihovim prinosima, sastavljen je bogat i raznovrstan prvi program za sve uzraste i profile gledatelja, koji su već prvih dana dupkom napunili novo-staro riječko kino pod budnim okom brojnih suradnika i volontera.
|
Entuzijastični 'start' još jednog obnovljenog gledališta, s neuništivom patinom i mirisom prošloga vremena, tijekom kojega je mijenjalo 'gospodare', imena i namjene, bivajući neko vrijeme i kino-teatar, pomutila je jedino iznenadna smrt Alberta Kapovića, ravnatelja Hrvatsko-audiovizualnog centra. Kapović je od početka podržavao revitalizaciju monokina u Hrvatskoj, a u Rijeci je trebao i službeno poduprijeti njihovo povezivanje u mrežu neovisnih kinoprikazivača. Zato su emfatični tonovi izostali na raspravi o osnivanju mreže umjetničkih kina koju je Odjel za kulturu Grada Rijeke 20. prosinca organizirao zajedno s HAVC-om. No, skupu su se odazvali gotovo svi aktivni prikazivači s područja Hrvatske, iskoristivši ga za razmjenu dosadašnjih iskustva, tekućih poteškoća i planova za zajedničku budućnost.
Premda su se multipleksi, barem u većim gradovima, nametnuli kao monopolisti kinoprikazivaštva, neovisni prikazivači i voditelji art-kina jednoglasno su se izjasnili da nemaju namjeru s njima ratovati. Samo se žele izboriti za kinoprostor oduzet ljubiteljima filmske umjetnosti, koji će, osim kulturno-zabavne, imati i edukativnu ulogu i stvarati nove generacije filmofila. Razmjena filmova i programa koju su prije nekoliko godina započeli Hrvatski filmski savez (kino Tuškanac) i splitsko kino "Zlatna vrata" (jedino hrvatsko kinotečno i art-kino s kontinuitetom), već se proširila na nekoliko hrvatskih gradova (Pula, Osijek, Čakovec, Bjelovar, Rijeka) i zametak je mreže umjetničkih kina. Ona u praksi već postoji i djeluje, ali će, osim administrativne potvrde, trebati i trajnu potporu i lokalne i državne uprave. Za sada se zna da će središte njezine koordinacije biti grad Rijeka, koji danas zasluženo uživa u svojem novom kinu.