U ponedjeljak 21. rujna u 20 sati i u utorak 22. rujna u 19 i 21 u kinu Tuškanac u Zagrebu otvaramo novu sezonu Kratkog utorka programom poetskih dokumentaraca o bretonskim otocima kultnog francuskog autora Jeana Epsteina, snimljenih tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća. Prikazat ćemo pet filmova koje je nedavno restaurirala slavna Le Cinémathèque Française iz Pariza, iz koje nam dolazi i gošća programa Emilie Cauquy koja će predstaviti filmove. Program se održava u okviru manifestacije Rendez-vous, festivala Francuske u Hrvatskoj.

Otoci na koje nećemo nikad pristati
Otoci na kojima nećemo nikad ostati
Otoci prekriveni vegetacijom
Otoci koji vrebaju kao jaguari
Tihi otoci
Nepomični otoci
Nezaboravni otoci bez imena
Bacam svoje cipele preko strane broda u more
Jer silno želim ići do vas
              Blaise Cendrars, 'Otoci', 1924.-1928., iz zbirke 'Sve do srca svijeta'

Jean Epstein

Jean Epstein (1897.-1953.) bio je pjesnik, filozof, književni kritičar, filmski redatelj i teoretičar velikog, šarolikog i prilično zbunjujućeg opusa. Najpoznatiji je po avangardnim filmovima iz rane faze svog stvaralaštva kao što su 'Pad kuće Usherovih' (snimljenog po kratkoj priči Edgara Allana Poea 1928.) i 'Ogledalo sa tri strane' (1927.), ali i po filmovima esejima poput 'Vjernog srca' i 'Ljepotice iz Neversa' (oba 1923.). U isto vrijeme snimio je i nekoliko vrlo komercijalnih filmova za kompaniju Albatros.   

No, tražeći nove forme izražaja, kako u svom literarnom, tako i u filmskom radu, Epstein je 1928. napustio estetiku svojih ranih filmova kako bi radio socijalne i poetske dokumentarce.
U sljedećih dvadeset godina snimio je devet za to vrijeme vrlo originalnih vizualno impresivnih filmova u Bretanji, na lokalnom narječju, koristeći naturščike. Ironično ili ne, u trenutku kad je svijet filma bio očaran otkrićem zvuka, Epstein je krenuo snimati filmove na jezicima koje nitko ne razumije. U ovom mini ciklusu vidjet ćemo pet od tih devet filmova - 'Pjesmu Armora', 'Kolijevke', 'Zlato mora', 'Mor'Vran' i 'Krotitelja oluje'.  

Najduži i najpoznatiji film iz ciklusa 'Zlato mora' ('L'Or des mers'), koji ćemo gledati u ponedjeljak 21. rujna u 20h, temeljen je na bretonskoj legendi o siromašnom starom mornaru koji u potonulom brodu pronalazi blago. On ga skriva od suseljana koji počinju mijenjati ponašanje prema starcu. Epstein nije vjerovao u rad s profesionalnim glumcima. Prilikom snimanja 'Zlata mora' izjavio je da bi profesionalna gluma uništila duh filma jer nitko ne može istinitije prezentirati vrstu ljudi koji žive na tim otocima od njih samih. Osim toga Epstein je smatrao da bi redatelji za stvaranje autentične atmosfere filma trebali koristiti više 'prirodnih glumaca' iz svih društvenih slojeva i profesija, kao što bi se trebali više okrenuti snimanju u prirodnom ambijentu, koristeći scenarije iz stvarnog života. Poznata je i njegova tvrdnja da su mu kanali i obala najbolji likovi s kojima je ikad radio. Usprkos tome Epstein je svoje filmove skriptirao, tako da kod njih nema jasne razdjelnice između fikcije i dokumentarnog.

Zlato mora

Drugi dan, u utorak 22. rujna, od 19 i 21sat na programu su četiri filma. U prvom bloku bit će 'Kolijevke' ('Les Berceaux’), 6-minutna ekranizirana poema francuskog pjesnika Sullya Prudhommea, prvog dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1901., o mornarima koji napuštaju luku. Glazbu za film komponirao je poznati francuski kompozitor Gabriel Fauré.

Kolijevke

Tu je i 'Pjesma Armora' ('Chanson d'Ar-Mor'), priča o nemogućoj ljubavi između ribara i kćeri bogatog lorda. Radi se o prvom filmu ikad snimljenom na bretonskom jeziku koji je Epstein napravio po narudžbi najvažnije francuske regionalne novine L'Ouest-Éclair. Ideja je bila snimiti turistički film koji bi promovirao ljepote Bretanje, no Epstein je napravio nešto puno vrijednije – prekrasnu emotivnu baladu o nesretnoj ljubavi u kojoj je glavnu ulogu 'otpjevao' bretonski pjevač Yvon Le Mar'hadour.

Pjesma Armora

U drugom bloku prikazat će se 'Mor'Vran' ('Mor’vran, la mer des corbeaux'), film za koji je legendarni direktor Francuske kinoteke Henri Langlois rekao da je 'jedan od najljepših dokumentaraca u povijesti francuske kinematografije'. Film nevjerojatne vizualne ljepote zamišljen kao nijemi (međutitlovi objašnjavaju radnju, a glazba naglašava atmosferu) prikazuje brutalne uvjete života na otoku Sein, jednom od, kako ih je Epstein zvao, 'madeža na licu oceana'. U ovom filmu, kao obično i u njegovim ostalim filmovima, nema dobrih i loših likova, samo ljudskih bića suočenih sa sudbinom i silama prirode.

Mor'Vran

Slijedi projekcija filma 'Krotitelj oluje' ('Le Tempestaire’), priča o mladoj djevojci, zabrinutoj jer joj se zaručnik ne vraća s mora. Film je snimljen u doba kad je Epstein pod velikim utjecajem tada popularnog pokreta konkretne glazbe objavio nekoliko teorija o zvuku na filmu. Također u to vrijeme objavio je i teoriju u kojoj ističe sposobnost filma da omogući percepciju vremena drugačiju od one koju možemo iskusiti u svakodnevnom životu. Te dvije preokupacije itekako su utjecale na 'Krotitelja oluje' koji obiluje tehnikama manipuliranja vremenom kao što su timelapse i slow motion, kao i elektroakustičnom glazbom.

Krotitelj oluje

Raspored programa:

Ponedjeljak 21. rujna
20:00 'Zlato mora' ('L'Or des mers') 1931., 72', DCP

Utorak 22. rujna
19:00 'Kolijevke' ('Les Berceaux’)  1932., 6', DCP
'Pjesma Armora' ('Chanson d'Ar-Mor') 1934., 43', DCP

20:30 razgovor s Emilie Cauquy

21:00 'Mor'Vran' ('Mor’vran, la mer des corbeaux') 1930., 25', DCP
'Krotitelj oluje' ('Le Tempestaire’) 1947., 22', DCP

Program se održava u okviru manifestacije Rendez-vous, festivala Francuske u Hrvatskoj, uz potporu Ministarstva kulture, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj i Francuskog instituta (Institut français), i ulaz na njega je besplatan. Filmovi su na DCP-ju i imaju engleske i hrvatske titlove.