Monografija Milan Blažeković: Život u crtanom filmu Midhata Ajanovića Ajana (Sarajevo, 1959), bosanskohercegovačkog filmologa specijaliziranog za animirani film, autora animiranih filmova i književnika na radu u Švedskoj, prikaz je filmskog djela jednog od velikana hrvatske animacije, Milana Blažekovića (Zagreb, 1940), najpoznatijeg kao potpisnika prva dva hrvatska, istovremeno i jugoslavenska animirana filma, a zatim prvog hrvatskog dugometražnog animiranog filma - velikih hitova Čudesna šuma (1986), Čarobnjakov šešir (1990) i Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997).
 |
Sastavljena od pet cjelina, obogaćena s više od dvjesto fotografija i Blažekovićevih ilustracija, crno-bijelih i u boji, te u duhu umjetnosti o kojoj je riječ duhovito, ali i elegantno omotana u inačicu animacijskog cela, knjiga Milan Blažeković: Život u crtanom filmu ponajprije nastoji pokazati kako činjenica da je njezin protagonist autor tri prva, donedavno i jedina dugometražna animirana filma u jednoj, odnosno dvije države, nije tek podatak što zgodno zvuči, nego uistinu veličanstveno postignuće. Prvo poglavlje, naslovljeno kao i knjiga, a podnaslovljeno O filmskom opusu najvećeg diznijevca Zagrebačke škole crtanog filma, opširan je i sadržajan esej u kojem Ajanović kontekstualizira Blažekovićev opus ne samo u matičnoj nego i u europskoj, odnosno svjetskoj kinematografiji. Nudeći brzopotezne povijesno-stilske osvrte na djelo Blažekovićeva neskrivena uzora Walta Disneya, zatim na cjelovečernji animirani film uopće te na domete Zagrebačke škole crtanog filma i Blažekovićeve specifične karakteristike, Ajanović uvjerljivo poentira golem značaj rezultata Blažekovićevih upornih nastojanja da Hrvatsku stavi na popis zemalja u kojima se proizvodi dugometražni animirani film. Tek primjera radi spomenimo Ajanovićevo skretanje pažnje na, u općoj percepciji manje-više previđenu činjenicu da u Europi postoji svega desetak ljudi koji su napravili više od jednog dugometražnog animiranog filma u nekoj od klasičnih tehnika, dakle bez uporabe računala. Jedan od njih je i Milan Blažeković.
Središnji dio knjige zauzima Ajanovićev opširan radno-biografski intervju s Blažekovićem nazvan Animacija je posao za ljude dječjih duša. U njemu, kako je i običaj, doznajemo o Blažekovićevim djetinjskim počecima te o zgodama i nezgodama na profesionalno-umjetničkom putu na kojem je, bilo autorski ili suradnički, potpisao više od stotinu filmova. Naglasak je, logično, stavljen na na djelovanje u Zagreb filmu, na Radioteleviziji Zagreb i u Croatia filmu pod čijim su okriljem, uglavnom dugotrajno i uz brojne produkcijske nevolje, ali uvijek uz obilje stvaralačkog entuzijazma nastali cjelovečernji crtići. Određeni nedostatak ovog zanimljivog pogleda unazad jest da se, s obzirom na to da je više od pola stoljeća karijere predstavljeno na tek stotinjak stranica (knjiga je dvojezična, lijeve su stranice na hrvatskom, a desne na engleskom jeziku), u konačnici doima donekle presažetim.
 |
| Milan Blažeković |
Monografiju, naposljetku, zaokružuju Blažekovićev kratak pismeni osvrt na djetinjstvo i posveta dugogodišnjem kolegi, prijatelju i suradniku Vjekoslavu Radiloviću te filmografija Blažekovićevih autorskih filmova.
Iako u njoj nećemo doznati baš sve što nas je oduvijek zanimalo o Milanu Blažekoviću, knjiga Milan Blažeković: Život u crtanom filmu dobrodošao je prilog rasvjetljavanju i približavanju fenomena Zagrebačke škole crtanog filma, odnosno nevelikoj domaćoj biblioteci posvećenoj rodu u kojem je hrvatska kinematografija postigla najznačajnije rezultate u svojoj povijesti.