Živko Nikolić
U utorak 24. travnja u 21 sat u kinu Tuškanac u Zagrebu na novom Kratkom utorku prikazat ćemo sedam kratkih filmova najvećeg crnogorskog redatelja svih vremena Živka Nikolića.
Taj posljednji u nizu nepravedno zaboravljenih i zapostavljenih autora iz bivše države koje predstavljamo na Kratkom utorku (Karpo Godina, Ivica Matić, Vlatko Gilić, Vukica Đilas, Vlatko Filipović...) u nas je najpoznatiji po TV drami i serijalu 'Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo' i dugometražnim igranim filmovima 'Lepota poroka', 'U ime naroda' i 'Čudo neviđeno', snimljenim u 80-ima. No, prije toga Nikolić je režirao niz od desetak sjajnih višestruko nagrađivanih dokumentaraca u kojima se uglavnom bavio istom temom koja ga je okupirala tokom cijele njegove karijere - mukotrpnim probojem moderniteta u tvrdu i konzervativnu, ali istovremeno prelijepu Crnu Goru. Gošća ovog Kratkog utorka biti će gđa Božena Jelušić, profesorica književnosti i književna kritičarka, suautorica knjige 'Iskušavanje filma - Živko Nikolić i njegovo filmsko djelo', koja će održati uvodnu riječ prije projekcije, kao i razgovor s gledateljima nakon nje. Sve filmove puštamo s novih 35mm filmskih kopija koje nam je za prikazivanje ustupila Crnogorska kinoteka!
Božena Jelušić
Samozatajni Živko Nikolić (1941. - 2001.), baš poput Vlatka Gilića, djelovao je izvan najpoznatijih struja jugoslavenskog filma. Nije imao veze s generacijom Crnog vala, ni s onom Praške škole, a nije bio ni dio eksperimentalnih strujanja poteklih iz kino klubova, pa je zbog toga ostao i možda najpotcjenjeniji od velikih redatelja iz bivše države (zadnjih 12 godina svoga života nije imao prilike snimiti niti jedan film, i umro je u siromaštvu). Iako je bio samouk (završio je samo dvije godine glume, nikad nije studirao režiju), njegovao je izraziti autorski pristup filmu. Njegova djela, a pogotovo filmove koje ćemo gledati, karakterizira minimalizam radnji i dijaloga, često korištenje naturščika, fascinacija crnogorskom tradicijom i njenim ritualima, i izraziti smisao za likovno, kao i za stvaranje specifične atmosfere filma. Kao što smo već rekli, opsesivno se bavio sukobom starog i novog, tradicije i modernog, a u svojim sirovim, ali vrlo umjetnički promišljenim filmovima, koji su zapravo hibridi igranog i dokumentarnog prikazivao je patrijarhalni moral, položaj žene u društvu i svjetonazor Crnogoraca, često na ne baš pohvalan način za svoje sunarodnjake, zbog čega je doživljavao mnoge kritike. Bez obzira na to, u svijetu je bio vrlo uspješan. Između ostaloga 'Lepota poroka' bila je nagledaniji film u Izraelu, a u Tokiju je igrala u kino distribuciji čak 6 mjeseci. 'Čudo neviđeno' osvojilo je Srebrnog medvjeda na tada jako važnom festivalu u Moskvi 1984., a Nikolićevi kratki filmovi dobivali su nagrade u Oberhausenu, Krakowu, Lilleu, Tampereu i drugdje.
Ždrijelo
Ovaj Kratki utorak otvorit će film o pogrebnim obredima 'Trag' (1971.) smontiran od snimljenog materijala za prvi Nikolićev film 'Sebi za života', nastao kao namjenski rad naručen od strane Centra za naučnoistraživački film u Beogradu. Zatim slijedi 'Ždrijelo' (1972.), film u kojem promatramo događanja na prirodnom prolazu koji iz zabitog sela vodi prema gradu. Jedan od najimpresivnijih Nikolićevih filmova je 'Bauk' (1974.) izuzetno aktualan i danas (kao uostalom i većina njegovih filmova), pogotovo u svjetlu rasprava o ratificiranju Istanbulske konvencije i ograničavanja već stečenih ženskih prava. Nakon toga gledat ćemo film 'Marko Perov' (1975.), po riječima autora najdraže mu od svih kratkih djela koje je napravio. Film se bavi temom odlazaka i povrataka, kao i univerzalnim pitanjem sudbine čovjeka pored puta i na putu. 'Ine' (1978.) su karakteristične kao jedini iz ove serije filmova koji se događa u gradu. Ne iznenađuje da Nikolić i grad prikazuje kao dekadentno mjesto u kojem su ljudi otuđene, bezlične, usamljene i za svoju egzistenciju uplašene individue. Nakon toga slijedi jedan od rijetkih Nikolićevih filmova sa socijalnom tematikom 'Graditelj' (1980.), koji prikazuje život u improviziranom radničkom naselju kraj Nikšića. Na kraju ćemo pogledati možda i najslavniji od svih Nikolićevih kratkih filmova 'Biljeg' (1981.) o hidrocentrali izgrađenoj usred crnogorskog kamenjara u kojem nema vode. Taj film poslužio je Nikoliću kao inspiracija za njegov kasniji igrani film 'Čudo neviđeno'.
Bauk
"Suštinski, ništa se nije izmijenilo u odnosu na vrijeme kad su neke junačine išle u Beograd da ga tuku zbog dokumentarnog filma 'Biljeg'. Podsjetiću, 'Biljeg' govori o hidroelektrani podignutoj u bezvodnom kršu, jer se nekom ondašnjem moćniku tako prohtjelo. I tada i danas Crnogorci lako opraštaju promašene investicije, ali ne praštaju ako to neko kaže i pokaže. Da nije snažne frustracije, lako bi se shvatilo da je u pitanju simbol svih promašenih ljudskih projekata, od onih komunističkih do onih koji će, na primjer u naše vrijeme, izazvati svjetsku ekonomsku krizu'' - Božena Jelušić
Marko Perov
"Vjerujem da su te tamne slike malih ljudi bliže istini o čovjeku. Mali čovjek nudi neposredniju sudbinu. Ako uopće ima velikih ljudi...Veliki ljudi su kao fikcija. Oni su izmišljeni i pojavljuju se kao potreba "malih"." - Živko Nikolić
Ine
"Često me pitaju da li su Crnogorci zaista onakvi kakvim ih prikazujem u svojim filmovima. Moram da priznam da sam i sam jednim djelom takav Crnogorac, mada se zbog toga ne žalim. I ne stidim se toga. Mi smo, znate, vrlo osjetljivi. O sebi imamo predstave koje se često kose s realnošću. Mada, pravo da vam kažem, smeta mi što se mi Crnogorci često tretiramo nekako s posebnim značenjem. Kao da smo došli s druge planete. A Crnogorci su kao i drugi ljudi. Nema tu nikakve mistifikacije''. - Živko Nikolić
Graditelj
Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza i Crnogorske kinoteke. Filmove puštamo s 35mm filmskih kopija, a ulaz je 10 kn.
Biljeg
Raspored programa (91 min):
Trag, 1971., 11 min 35 s, 35mm
Ždrijelo, 1972., 13 min, 35mm
Bauk, 1974., 14 min 42 s, 35mm
Marko Perov, 1975., 11min 20 s, 35mm
Ine, 1978., 16 min, 35mm
Graditelj, 1980., 13 min, 35mm
Biljeg, 1981.,11 min, 35mm