Novosti

Facebook HFS
03.04.2019.
Eksperimentalni filmovi Mladena Stilinovića
Kao život

Mladen Stilinović, rođen u Beogradu 1947., umro u Puli 2016., a najveći dio života i rada proveo u Zagrebu, bio je postkonceptualni umjetnik, od 1975. član Grupe šestorice autora (u kojoj su još bili Vlado Martek, Boris Demur, Željko Jerman, Sven  Stilinović i Fedor Vučemilović), među najznačajnijim predstavnicima tzv. nove umjetničke prakse, posebno sedamdesetih godina aktivan po izlaganjima na otvorenom i kritikama galerijsko-muzejskog sustava, a poslije razlaza grupe 1984. godine dosljedno nastavlja graditi umjetnički opus na kritičkom promišljanju umjetnosti i društva, kao i individualnih kategorija. Istovremeno je na domaćoj i međunarodnoj sceni radio u području eksperimentalnog filma i videa, fotografije, akcija, instalacija i sl. Bio je od 1982. do 1991. godine voditelj kultne Galerije Proširenih medija te organizator i kustos nekoliko tematskih izložaba. Njegovi su radovi zastupljeni unutar brojnih zbirki svjetskih muzeja, a nalaze se između ostalih i u Museum of Modern Art u New Yorku, Musee National d'Art moderne (Centre Georges Pompidou) u Parizu, Victoria and Albert Museum u Londonu, Moderna   Museet u Stockholmu, Modernoj galeriji u Ljubljani i MSU u Zagrebu.

Tvrdio je da je njegovo filmsko opredjeljenje anti-stilsko i anti-etičko i ne teži nikakvoj stilskoj koherenciji te da voli prljavu fotografiju i prljave postupke, tj. one koje perfekcionisti progone. Opsjedale su ga teme poput boli i lijenosti, koje transponira u širi društveni kontekst, a kritički je, cinično, ironično, duhovito, bez klišea, često emocionalno i  ponekad na granici apsurda komentirao društvenu zbilju fokusirajući se na refleksiju politike, a ne na njezinu praksu.

Bio je i jedan od suosnivača Galerije Podrum koja djeluje između 1978. i 1980. te surađivao s grupom Irwin na projektu Retroavangarde 1994. godine. U početku se bavio poezijom, a tema njegovih prvih slika i kolaža bio je odnos vizualnog znaka i riječi. Nastavljajući tradiciju avangardne umjetnosti zauzimao se za društvenu dimenziju umjetnosti odnosno propagirao umjetnost kao društvenu kritiku, uz neprikriveni cinizam kao specifični oblik autodistance. Za sebe je govorio da nije nikada imao atelje, a nije ni slikar po profesiji nego autodidakt. Konceptualna umjetnost je tijesno povezana s ovakvim pristupom, a sviđala mu se mentalna situacija iz koje nastaje umjetnost na običnom listu papira formata A4.

Najpoznatiji mu je ciklus Eksploatacija mrtvih (1984. - 1990.) koji se sastoji od gotovo četiristo radova malog formata s citatima (kopijama ili interpretacijama) djela suprematizma, konstruktivizma i soc-realizma kao iskorištavanje mrtvih slikarskih poetika, mrtvih znakova. Manipulirao je crvenom bojom želeći desimbolizirati taj trademark socijalizma, ali i imperijalizma i veličanstvenosti, pa je osloboditi od konotativnih značenja svođenjem crvene na fizičku supstancu, na pigment.

Od 1969. do 1976. godine glavno područje zanimanja mu je bio eksperimentalni film.

Uz uvodni komentar kustosice Branke Stipančić i filmske kritičarke Diane Nenadić 5. travnja se u MM centru u Zagrebu mogu vidjeti Stilinovićevi filmovi Panika (1971), 16mm, c/b, 5.32 min, Piše ne samoće (1973), 16 mm, negative, 3.55 min, Bježi (1973), 8 mm, c/b, 7 min, Početnica (1973), 16 mm, c/b, 5.28 min, snimljen u produkciji Kinokluba Zagreb, kada je u KKZ snimljen i njegov film Traže te, odnosno Soba u Veneciji (1974), 8 mm, boja, 3.39 min i Pokreti prema (1975), 16 mm, c/b, 10.33 min.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com

Priručnik za korištenje filma u razrednoj i nastavi medijske kulture

Hrvatski filmski savez dio je pilot-projekta Filmovi ne padaju s Marsa, na kojem je Studio dim okupio vodeće hrvatske stručnjake za filmsku i medijsku pismenost – Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatski filmski savez, Međunarodni filmski festival za djecu KinoKino te portal medijskapismenost.hr... »više

Prva hrvatska retrospektiva najznačajnijeg suvremenog japanskog filmaša

Portreti: Suvremeni japanski film Hirokazu Koreedae

Kino Tuškanac, 28. ožujka – 02. travnja 2019.
Od četvrtka, 28. ožujka do utorka, 02. travnja kino Tuškanac donosi prvu hrvatsku retrospektivu od 10 filmova najznačajnijeg suvremenog japanskog redatelja Hirokazu Koreeda... »više

Filmski četvrtak u HDA

Seljačke radne zadruge: uspon i pad

Smatra se kako danas čak 12% ljudi (riječ je dakle o stotinama milijuna) na cijelom svijetu živi i radi u zadrugama koje su u današnjem obliku nastale sredinom devetnaestog stoljeća, pa se transformirale u skladu s društvenim i ekonomskim promjenama u proteklih dvjestotinjak godina... »više

Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić

Dubravka Kalinić Lebinec, dipl. uč., savjetnica

Diplomirana učiteljica, sa itekako zasluženim statusom savjetnice, Dubravka Kalinić Lebinec se 2016. godine prvi put pojavila na Školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić, a između mnogih privlačnih joj seminarskih programa te osnovnih i specijaliziranih radionica odabrala je Drugi stupanj... »više