Prvih sedam godina postojanja – od 1928. do 1935. – Kino-klub "Zagreb" je djelovao kao sekcija prije osnovanoga Foto-kluba istoga imena, a sedam godina poslije osamostalio se i uspješno radio sve do danas, pa se s punim pravom mogu slaviti dvije obljetnice, koje se među sobom razlikuju za sedam godina. Tako se ove godine slavi pedeset sedam godina od osnivanja i pedeset godina od osamostaljivanja Kino-kluba "Zagreb".
Razmišljajući o najprikladnijem načinu proslave pedesete obljetnice samostalnoga rada, Predsjedništvo Kino-kluba "Zagreb" se odlučilo za projekcije najboljih filmova koje su snimili autori što su ponikli i godinama radili u tome klubu. Smatrajući da će rad i rezultati najbolje oslikati sve aktivnosti kojima se Kino-klub "Zagreb" bavio u proteklih pedeset godina te kojima se bavi i danas, i da će tako najbolje ispuniti svoju osnovnu svrhu, tj. širenje filmske kulture, sastavljen je program održavanja autorskih večeri što će potrajati cijele sezone, a zacijelo će umjesto manifestaciono obljetnica biti proslavljena programski i radno, tako da će u klub privući i nove članove.
Mihovil
Pansini
Tu seriju autorskih večeri prvi je otvorio, s punim pravom, legendarni Mihovil Pansini, jedan od najvećih filmskih autora među amaterima koje smo imali u Jugoslaviji (a filmski poznavaoci se slažu da nije pretjerano reći i u svijetu). Pansini je intenzivno radio u Kino-klubu "Zagreb" desetak godina, snimio nešto više od petnaest filmova, osnovao slavni Geff, stvorio pojam antifilma i naglo se povukao iz aktivnoga snimanja, a razloge ostavio duboko u sebi, pa i danas odbija da odgovori na pitanja zašto više ne snima, koja mu postavljaju na svakoj filmskoj tribini na kojoj sudjeluje. I te večeri, 7. studenoga 1985. godine prostorije Kino-kluba "Zagreb" bile su dupkom pune poznavalaca i štovatelja Pansinijeva dugogodišnjega filmskoga rada, ali i mladim autorima, koji su prvi put došli vidjeti "Kamen sebi diže spomenike", "Scuza, signorina" i "Zahod" - tri filma koje je autor izabrao kako bi se, po svome mišljenju, najprikladnije predstavio publici. Baš sudjelovanje mladih znači da se duh amaterskog stvaralaštva u filmskoj umjetnosti sve više širi i među mladima. Odmah poslije projekcije filmova, voditelj filmske tribine Zlatko Sudović, i sam istaknuti amaterski filmski stvaralac i dugogodišnji najbliži Pansinijev suradnik i prijatelj, poveo je razgovor o viđenim ostvarenjima, o filmskom amaterizmu uopće i o ličnosti Mihovila Pansinija. Svakako je za pobliže upoznavanje ovoga autora potrebno dulje vrijeme i studiozniji rad, ali je već i ovaj kontakt s njim upozorio ne samo na one značajke njegovih filmova koji ih čine posebnima nego i na njihovu univerzalnost u poruci i izrazu. Zbog toga nema antologije najznačajnijih filmskih ostvarenja amaterskoga filma kod nas i u svijetu u kojoj nema Pansinijeva imena.
Večer je završena brojnim kontaktima filmskih radnika i poznavalaca amaterskoga filma i razgovorima kojih nikada nije dosta. Ta prva, vrlo uspješna večer pedesete godišnjice samostalnoga rada Kino-kluba "Zagreb", prva u nizu sličnih koje će uslijediti ove godine, potvrdila je da je takav način proslave te značajne obljetnice najprimjereniji i da će tako Kino-klub "Zagreb" dostojno označiti svoj zavidno dugi život amaterskog kino-kluba i njegove svijetle tradicije.
Duško Popović
Objavljeno u "Tehničkoj kulturi" br. 71, studenoga 1985.