Kada su Maksimilijan Paspa i Oktavijan Miletić 1928. godine osnovali Kinosekciju u sklopu Foto kluba Zagreb, koja se sedam godina poslije osamostalila pod imenom Klub kinoamatera Zagreb, vjerojatno nisu ni slutili kako će njihova zamisao potrajati punih osam desetljeća (a sigurno još i više!) i pretvoriti se u ključnu instituciju neprofesijskoga filmskog (i video) stvaralaštva u nas.

Ove se godine navršava osam desetljeća od osnutka Kinokluba Zagreb, koji je najstariji i najugledniji klub neprofesijskih filmskih autora u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, a samim time i osamdeset godina od početka organiziranoga bavljenja amaterskim odnosno neprofesijskim filmskim stvaralaštvom u nas. Naravno, i prije 1928. godine bilo je na ovim prostorima pojedinaca koji su se, što amaterski što profesionalno, bavili filmom ali je te godine, posve u trendu koji je tada zavladao filmskim svijetom, osnovan i klub, koji će od filmske sekcije unutar Foto kluba Zagreb, a od 1935. i samostalnoga filmskoga kluba, postati okosnicom neprofesijskoga filmskoga stvaralaštva u Hrvatskoj i tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

Jedan je od važnih razloga za ustanovljenje kluba bio i olakšani uvid u stvaralaštvo njegovih članova. Unutar kinosekcije i kasnije kluba članovi su prikazivali filmove jedni drugima, a zatim i publici, ne bježeći od kritike kolega i poznavatelja već je upravo tražeći i želeći, kao oblik objektivne valorizacije svoga rada. Vremenom su se razvili i različiti oblici natjecanja i odabira najboljih radova. Najpoznatiji je od njih bio «Šampionat dr. Maksimilijana Paspe».

Oktavijan Miletić

Prvo je interno klupsko natjecanje članova Kinokluba Zagreb za najbolji klupski film, nazvano «Šampionat dr. Maksimilijana Paspe», po jednom od osnivača i dugogodišnjem predsjedniku KKZ, održano prije pola stoljeća, 1958. godine kao jedna od manifestacija povodom obilježavanja tridesete obljetnice postojanja i uspješnoga rada. Pravo su natjecanja imali svi članovi kluba koji su tokom godine u klupskoj produkciji snimili film ili više njih. Prvi su pobjednici ili šampioni KKZ bili Milivoj Mlikotin i Branko Ježić s igranim crno-bijelim filmom «Slomljena figura» snimljenim na 8mm traci u trajanju od 16 minuta, a idućih su godina pobjednici bili dr. Tomislav Kobia i Vladimir Hoholač s filmom «Štake i čežnja», pa ponovo dr. Kobia s «Autoritetima i kičmama», dr. Ljubiša Grlić s filmom «Theo Choung u svemiru» i tako dalje. Šampionat je s prekidima održavan sve do prve polovice osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Nedavno je skupina članova Kinokluba Zagreb odlučila obnoviti klupsko natjecanje, sada pod nazivom «Gledalište dr. Maksimilijana Paspe» pa je svojevrsni nastavak nekadašnjih 'Šampionata' održan 28. prosinca 2007. godine. Prikazano je čak petnaest filmova nastalih u produkciji Kinokluba Zagreb 2006. i 2007. godine, a među njima i radovi «Stav» veterana Željka Radivoja te «Gregor» Brune Pavića, «Grizzly u uhu» Vedrana Šuvara, Gordana Horvata, Alme Domazet Flego i Lovre Čepelaka, «Tu i tamo» Filipa Peruzovića, «Protudržavni elementi» Darije Blažević, «Tunel» i «Igrao bi se rata» Lovre Čepelaka, «Doživljaji u perspektivi» i «Ovo je pothodnik» Valentine Orešić, «Golub na grudima» Marija Bakića, «Bako, vrati kameru» Gordana Horvata, «Štanga u Čačku» Vedrana Šuvara, Gordana Horvata, Alme Domazet Flego i Marija Bakića, «Srokani Werder» Tome Zidića, «Kao Linda» Alme Domazet Flego i «Cvrčak» Donalda Debeljaka.

Stručni je žiri pobjednikom «Gledališta dr. Maksimilijana Paspe» za 2007. godinu proglasio «Tunel» Lovre Čepelaka.

Obnovljeni je 'Šampionat KKZ' pokazao da se nakon nekoliko godina relativne autorske stagnacije, sa tek ponekom iznimkom i kreativnim pomakom, u Kinoklubu Zagreb pojavila mala ali čvrsta i produktivna jezgra autora koja obećava novi uzlet kluba u cjelini, pa samim time i hrvatskoga neprofesijskoga filmskoga i videostvaralaštva. Vrijedi istaknuti i značajan i kvalitetan autorski doprinos nekoliko djevojaka koje se ravnopravno sa svojim kolegama i vršnjacima bave filmom i videom, obnavljajući na neki način ulogu i rezultate legendarne Tatjane Ivančić, najplodonosnije autorice u povijesti Kinokluba Zagreb, koja je od 1967. do 1986. godine snimila čak 74 filma i osvojila bezbroj domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.

Posebno raduje sklonost ka zajedničkim ostvarenjima više autora. Iako je po logici stvari neprofesijsko stvaralaštvo u pravilu izrazito individualno i najčešće su autori doista kompletni, od snimanja do scenarija, od glazbe do montaže i od režije do glume, osamdesetogodišnja povijest Kinokluba Zagreb svjedoči kako su neki od njezinih najboljih perioda bili obilježeni baš zajedničkim ostvarenjima u kojima su sudjelovali svi ili bar većina aktivnih članova kluba.

Tako je obnovljeni 'Šampionat KKZ', održan na samome kraju 2007. godine, na najbolji način postao i prvim u nizu sadržaja kojima će biti obilježena 2008. godina, osamdeseta od početka rada Kinokluba Zagreb. Među njima će biti i 40., jubilarna revija hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva koju će zajedno organizirati Hrvatski filmski savez i Kinoklub Zagreb, a održat će se koncem studenoga u zagrebačkom kinu Tuškanac.