Križevci, koje su Madžari zvali Körös, a Nijemci Kreuz, su stari grad u Prigorju koji se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1209. godine, kao manja naseobina bez posebno reguliranog upravnog položaja. Ovdje je održano 27 zasjedanja Sabora (najpoznatije je ono koje obično zovu Krvavi sabor križevački, u spomen na sabor održan 27. veljače 1379. za kojeg se ne zna sigurno ali se pretpostavlja da se odvio u crkvi Svetog križa, a na kojem su se s jedne strane okupili ugarsko-hrvatski kralj Sigismund Luksemburški i njegovi pristalice, a s druge ban Stjepan II. Lacković sa svojim ljudima (obojica čini se sa stotinama pristaša) pa je došlo do razmirica i kraljevi vojnici su sasjekli bana i njegovu pratnju), danas je važno željezničko, a još od antike i srednjeg vijeka i cestovno raskršće te gospodarsko središte. Ovdje je 1860. otvoreno Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi te prva višeškolska ustanova u nas, a grad je zaštićeno kulturno područje te sjedište Grkokatoličke crkve za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.
Ime Križevci je u množini jer je današnji grad nastao spajanjem Donjeg (status slobodnoga kraljevskog grada dobio 1405.) i Gornjeg Križevca (od 1252. imao privilegije slobodnoga kraljevskog grada) koje se dogodilo odlukom carice Marije Terezije tek 1752. godine. Grad se nalazi na obroncima kalničkog prigorja, a geološko-petrografski sastav, povoljna klima i bogatstvo voda su bili elementi njegovog gospodarskog i demografskog razvoja. U novije vrijeme traju procesi deagrarizacije odnosno industrijalizacije, ne samo u smislu napuštanja poljoprivredne proizvodnje nego i okolnih sela te pojačanog preseljavanja u grad.
Jedno od središta kulturnih i zabavnih aktivnosti u gradu je sve do nedjelje,. 4. listopada 2020. bilo kino Kalnik, više od sedam desetljeća okupljalište posebno mladih, ali i mnogih starijih među dvanaestak tisuća stanovnika. No, zgrada u kojoj je bilo kino je prodana privatnom investitoru koji će sagraditi poslovno-stambeni objekt.
Zadnji je prikazani film bio igrana dugometražna drama Bog postoji, njeno ime je Petrunija makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske iz 2019., o drvenom križu kojeg tradicionalno svakog siječnja u makedonskom gradu Štipu lokalni svećenik baci u ledenu rijeku pa za njim skaču stotine muškaraca, a onoga tko ga izroni će, kažu, pratiti sreća i uspjeh, no ovaj put spontano zaroni i Petrunija, uspije ga ugrabiti prije drugih pa su muškarci bijesni jer se žena umiješala u njihov ritual. Film je prikazan i višestruko nagrađivan i u Motovunu odnosno Puli, na ENFF-u te na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, snimljen u produkciji Sisters and Brother Mitevski, kao multinacionalna koprodukcija, čija je koproducentica u ime Spiritus movens bila i Zdenka Gold, a film je nastao i uz potporu HAVC-a. Činjenica da je Zdenka Gold rođena u Križevcima svakako je bitno pridonijela ovoj posebnoj, zadnjoj projekciji.
Izveden je i prigodni performans pod nazivom Ponovo radi bioskop, postavljanje plakata na izlogu s najavom 'prikazivanja' četiri svojevremeno najpopularnija filma u Križevcima, odnosno Emmanuelle, Četiri pesnice protiv Ria, U zmajevom gnijezdu i Policijska akademija (akcija u sklopu 16. Culture Shock Festivala).
Navodno će ova situacija potrajati samo do početka iduće godine jer već traje uređenje dvorane za 85 posjetitelja u Razvojnom centru i tehnološkom parku pa se valja nadati da će Križevci opet imati kino.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com