Točno nasuprot restoranu Studentskog doma ulazi se u Slavensku ulicu, koja isprva iznenadi svojim gotovo mediteranskim ugođajem, jer je puna visokih borova, srebrnih i drugih smreka, tuja i čempresa, a čak se i poneka smokva probija između ostalog raslinja. Negdje na sredini je oveća okruglasta, nepravilna umjetna stijena, pa ako se ne bojite orositi hodajući kroz jutarnju travu, vidjet ćete na njoj od sunca izbljedjelu mramornu ploču i jedva zamjetan crveni križ, a tamo piše da je park prije više od četrdeset  godina, još daleke 1978., zasadila varaždinska omladina Crvenog križa u svrhu obilježavanja stogodišnjice organizacije koja je međunarodno osnovana 1863., a na našim prostorima, odnosno u Zadru, 22. listopada 1878., kao Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od Gospodja na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima.

Slavenska ulica završava odnosno počinje, sudeći po brojevima kuća, na spoju s ulicom kralja Petra Krešimira IV., u kojoj upravo kose travu pa se čovjek spontano  prisjeti one međimurske „…prodala je kravu, seno i otavu…“, a taj je spoj naznačen i presahnulom kaskadnom i u mozaik obučenom fontanom na kojoj naravno piše da voda, koje nema, nije za piće. Kein trinkwasser! S vodom se dakle nikad ne zna, ona stiže kad hoće,bez puno čovjekova upliva.

Iako su neki prognostičari za utorak navečer najavljivali grmljavinske potope biblijskih razmjera, zbog čega je svečano otvaranje 22. škole iz dvorišta palače Sermage ipak preseljeno u kino Gaj, vode na varaždinskim krovovima i ulicama nije bilo ni za lijek. Zato je bilo bezbroj plavih, zelenih, bijelih i poneka šarena maska, jer se organizatori, voditelji i polaznici strogo drže propisanih mjera i čuvaju svoje i tuđe zdravlje. Više od stotinu sudionika te ekipu suradnika pozdravile su predsjednica Savjeta ŠMK Jelena Modrić i voditeljica Škole Sanja Zanki Pejić, a na poziv da podignu ruke oni koji su prvi put (svi se svakako nadaju, a dugogodišnje iskustvo im daje za pravo, ne i zadnji) ovdje, gotovo dvije trećine dvorane je zamahalo, što je dobar znak istodobnog kontinuiteta (Melita Horvatek Forjan i Marina Zlatarić su bile polaznice na svih dosadašnjih dvadeset i dvije ŠMK, ove godine i nekih prijašnjih i predavačice na drugom stupnju seminara medijske kulture, o medijima – suradnicima u učionici (s Natašom Jakob) odnosno o filmskim projektima u svim područjima hrvatskog jezika), i stalnog obnavljanja kadrovskog potencijala.

Poslije svečanog otvaranja i prikazanog odabira radova s prethodne, 21. škole medijske kulture Dr Ante Peterlić koja je također održana u Varaždinu, u srijedu je prvi pravi radni dan otpočeo okupljanjem polaznika pojedinih radionica gdje su od voditelja dobili prve upute i porazgovarali o vlastitom viđenju rada, dok su slušatelji  prvog i drugog stupnja seminara medijske kulture počeli pohađati predavanja. Na prvom stupnju je o teoriji filma govorio mr. sc. Marko Rojnić, a na drugom su Ana Đordić, prof. i doc. art. Jelena Modrić, filmska montažerka izlagale o analizi i interpretaciji filma u nastavi.

Sve se radionice i seminari održavaju u Studentskom centru Varaždin, osim radionica  dokumentarnog filma odnosno kamere i snimanja koje su smještene u nedalekim  prostorima Centra za mlade, čime je potencirana dodatna briga o sigurnosti polaznika i voditelja.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com