Josip Halla je rođen 28. ožujka 1879. u Osijeku, a u Zagrebu je učio fotografski zanat i negdje 1902. pokrenuo svoj putujući kinematograf. Već iduće je godine u Zürichu, na studiju tehnike, a uskoro i u Berlinu, gdje kod pionira njemačkog filma Oskara Messtera studira filmsku fotografiju. Godine 1907. je patentirao dva izuma za poboljšanje kvalitete filmskih projekcija. Obično se smatra kako je on donio prvu filmsku kameru u Hrvatsku te postao prvim domaćim profesionalnim filmskim snimateljem. Početna su mu dva rada bile reportaže o Plitvičkim jezerima te o Sinjskoj alci, snimljene između 1909. i 1911. i kasnije izgubljene. Iduće godine postaje ratni dopisnik za francusku tvrtku Éclair, kao filmski snimatelj iz Prvog balkanskog rata, a nakon toga je bio snimatelj ili direktor fotografije u igranim filmovima Matija Gubec (1917, neki navode 1919), poslije Brcka u Zagrebu drugog domaćeg igranog filma, za kojeg je scenarij po Šenoinim motivima napisala Marija Jurić Zagorka, s redateljem Aleksandrom Biničkim (Beograd, 1885. – Zagreb, 1963.) koji je od 1923. do 1929. bio najviše angažiran kao redatelj i glavni glumac i pjevač u komedijama i operetama prikazivanim u tadašnjoj kazališnoj zgradi u Tuškancu, današnjem kinu Tuškanac i sjedištu Hrvatskog filmskog saveza, pa Kovač raspela redatelja Heinza Hanusa, s glumcima Elgom Beck i Ignjatom Borštnikom (1919), Brišem i sudim (1919) redatelja Arnošta Grunda i scenarista Ignjata Borštnika koji je i glumio (a među glumcima je bio i mladi Tito Strozzi), Dama s crnom krinkom (1919) redatelja Roberta Staerka i s glumcima Jelkom Anić i Ivom Badalićem, Dvije sirotice (1919) redatelja Alfreda Grünhuta, s Augutom Cilićem u jednoj od uloga i Vragoljanka (1919) opet redatelja Alfreda Grünhuta i scenarista Arnošta Grunda (obojica su u filmu i glumili) te Strast za pustolovinom redatelja Aleksandra Vereščagina (1922) u kojem je jednu od svojih prvih glavnih uloga odigrala Božena Kralj (poznatija kao Kraljeva, rođena 1904. u Zagrebu i tu umrla 1989., kasnije slavna kazališna, filmska i televizijska glumica). Filmovi su uglavnom snimljeni u produkciji Croatia filma odnosno Jugoslavija filma, a svi se smatraju izgubljenima. Od 1926. Halla je snimao isključivo filmske žurnale i dokumentarne filmove, a poslije Drugog svjetskog rata do umirovljenja bio laborant u Zora filmu. Umro je 9. svibnja 1960. u Zagrebu.
Kadar iz filma Brišem i sudim
O tim je davnim danima, u povodu stote obljetnice Brcka u Zagrebu, snimljenog 1917. godine, scenarist i redatelj Mladen Juran sačinio trodijelnu (Teror zaborava, Na Hallinom tragu-do iskona i dalje i Feniks nema jezik) dokumentarno-igranu seriju Sindrom Halla čija će prva epizoda biti prikazana 27. siječnja u 22 sata, na HRT3. Serija je posvećena počecima profesionalne kinematografije u Hrvatskoj, ljudima koji su je započeli te filmovima koji su uglavnom nepovratno izgubljeni ili u boljem slučaju sačuvani samo u fragmentima.
Osmišljena kao igrani omnibus kolaža s dokumentarnim elementima ili, kako je sam autor opisuje, fact fiction tragikomedija s pjevanjem autentičnih utemeljitelja zagrebačkog filma i cabareta, fikcija utemeljena na povijesnim činjenicama i ostacima ostataka začetka hrvatske profesionalne kinematografije - rođene da umre, serija je snimljena u produkciji Adriatic Art Media filma, u koprodukciji s Inter filmom i HRT-om te u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom-Hrvatskom kinotekom, Gradom Zagrebom, Formula filmom, Croatia filmom i MH filmom iz Pariza, a posebnu joj draž daje zanimljiv i znalački uvod doajena domaćeg filmskog stvaralaštva Krunoslava Heidlera.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com