Na Školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić već je niz godina uobičajeno da iste osobe budu i polaznici jednog segmenta, i predavači na drugom. Riječ je najčešće o dugogodišnjim polaznicama (slabiji spol uvijek prednjači, a imaju i više energije) koje su uglavnom bile sudionicama većine seminara i radionica, da bi se na kraju pronašle u sadržaju o kojem najviše znaju i mogu ga najuspješnije prenijeti i drugima. Mirjana Jukić je na Školi od 2000., već od druge ŠMK, a njena kolegica Katica Šarić od pete, 2003. godine i od tada su redovite. Mirjana je prvi put postala predavačicom 2008., kada je s kolegama Melitom Horvatek Forjan, Marinom Zlatarić i Josipom Krunićem održala radionicu medijska kultura u nastavi hrvatskog jezika, a idućih je godina predavala i o interpretaciji filma odnosno televizijske emisije, kao i metodičkom pristupu nastavnom programu tih interpretacija, metodičkoj obradi dječjeg, a zatim i dokumentarnog filma, metodičkom pristupu nastavnomedijskom programu, da bi se ona i Kaća konačno opredijelile za multimediju u teoriji i praksi. Istodobno su na ovogodišnjoj Školi polaznice radionica scenarija odnosno digitalne fotografije.

Već je uvodno predavanje održano u srijedu pokazalo da su očekivanja polaznica i polaznika velika, vezana ponajviše uz mogućnost njihova angažmana u školama ili ustanovama iz kojih stižu, pokretanja školskih filmskih skupina pa i pokazivanja tako nastalih dječjih filmova drugima, na revijama i drugim filmskim susretima. Koncept multimedije u teoriji i praksi dat će im potrebna znanja i iskustva pa nema razloga da njihova očekivanja ne budu ispunjena.

Photo by Krunoslav Heidler

Sinoćnja je filmska projekcija opet pružila mogućnost nekim sudionicima dvadesete Škole medijske kulture da uživaju gledajući film iz svojih kreveta. Postavljeno u dvorištu i zgodno okrenuto prema prozorima jednog dijela novog Studentskog doma filmsko je platno tako dijelu polaznika omogućilo pravi kraljevski tretman. Kao da nas je prenijelo u neka davna, bajkovita vremena.

Prvi je pisani spomen Varaždina iz 1181. godine, a 1194., trinaest godina poslije, hrvatsko-ugarski kralj Bela III., ne posve u skladu sa srednjovjekovnim običajima i tradicijom, daje svom starijem sinu Emeriku (ili po naški, Mirku) na upravljanje cijeli hrvatski prostor, pa i Varaždin, pripremajući ga za nasljednika. Mlađem sinu, hercegu  Andriji, koji je trebao vladati hrvatskim dijelom kraljevstva, odredio je da ode u križarski rat i praktično ga isključio iz sustava vlasti. Tako je započela svojevrsna   srednjovjekovna sapunica vezana dijelom i uz Varaždin jer je tom odlukom propala Andrijina zamisao da će u Hrvatskoj utemeljiti posebnu vladarsku lozu. Njegov brat  kralj Emerik je oko 1204. za ugarskog kralja okrunio svoga sina Ladislava III., a to je onda izazvalo, doslovno, bratoubilački rat. Hrvati su se opredijelili za Andriju, a kad je njegova vojska poražena uhvaćen je i zatvoren u gradu Knegincu kod Varaždina. Ovdje su ga dvorili i gostili Varaždinci, pa kad je Ladislav (kojem je u međuvremenu  Andrija čak određen skrbnikom!?) 1205. umro, ugarsko-hrvatskim je kraljem postao Andrija, koji se odužio Varaždincima za tamničarsku gostoljubivost tako da im je 1209. dao gradske privilegije.

Prof. dr. Hrvoje Turković nastavlja jučer započeto izlaganje polaznicima prvog stupnja seminara medijske kulture o strukturi filmskog djela, a Mirjana Jukić, prof. i Katica Šarić, mag. paed. soc. multimediju u teoriji i praksi. Na drugom stupnju dr. sc. Midhat Ajanović govori o osnovama vizualnog pripovijedanja, a Melita Horvatek Forjan, prof. i Nataša Jakob, prof. o filmu u nastavi. Matko Burić zaokružuje temu o financiranju filmskih družina.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com