Udruga za promicanje vizualne kulture OPA i Hrvatski filmski savez organizirali su 28. travnja u maloj dvorani kina Tuškanac okrugli stol o Medijskoj kulturi u reformi odgoja i obrazovanja na kojem se raspravljalo o prijedlogu cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski te srednjoškolski odgoj i obrazovanje.

Naglašeno je kako je ovo prva reforma koja obuhvaća cijelu vertikalu odgoja i obrazovanja, od najmlađih sve do pred-studentske dobi, a već bi ove jeseni, odnosno u idućoj školskoj godini prvih šezdeset škola, 48 osnovnih i 12 srednjih, parcijalno  moglo ući u prvu, pripremnu fazu. Ako sve bude po planu, reforma bi u svojoj punini mogla i trebala započeti školske 2017/2018. odnosno 2020/2021 godine. Zbunjuju međutim politička prepucavanja u širokom dijapazonu od posvemašnje potpore do kompletnog osporavanja, utemeljena na ideološkim, a ne stručnim argumentima, nejasnoće oko (ne)osiguranih sredstava za provedbu i neke druge dvojbe koje prate proces izrade i primjene reforme. Ipak, njezini su kreatori i zagovaratelji uvjereni da je riječ o dobrom predlošku koji će u praksi pokazati sve svoje vrijednosti.

Photo by Mateja Ilijašev

Različiti pristupi vidljivi su i u segmentu medijske kulture, jer jedni u raspravi  pozdravljaju svojevrsnu fragmentaciju, ili kako je rečeno rasparčanost, i njenu prisutnost u raznim programskim sadržajima, smatrajući kako je baš dobro što će učenici u raznim predmetima i različitom opsegu i sadržaju dobiti spoznaje i praktična znanja o osnovama medijske pismenosti i njezinoj primjeni u nastavi, koja će se tek tako raspršena moći nanovo usložiti u skladnu i potpunu cjelinu, a drugi se zalažu za Težakov model, jedan cjeloviti predmet koji bi se izdvojio iz nastave materinjeg jezika i omogućio sveukupnost pristupa odmah, a ne nakon što bi najprije došlo de dezintegracije, pa tek onda do sinteze.

U raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici pojedinih udruga civilnog društva, studenti Učiteljskog fakulteta, nastavnici osnovnih i srednjih škola ali i veterani iza kojih je cijeli radni vijek proveden u prosvjeti, pokazalo se da je reforma jednako važna za učenike i za nastavnike. Kako je istaknuo Dragomir Dančević, polaznik prvih šest Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić, na kojima se bavio animiranim filmom, kamerom i snimanjem, montažom, TV-reportažom i igranim filmom, a vraćao se u ŠMK i kasnijih godina, sada umirovljeni nastavnik iz Sesveta, ali još itekako aktivan voditelj Centra za animirani film Lukas, jedan od problema uspješne provedbe reforme su nedovoljno osposobljeni nastavnici koji se svakodnevno suočavaju s „digitalnim urođenicima“, djecom i mladima koji brže i lakše od njih uče o novim uređajima i metodama njihove upotrebe. Reformski pristup trebao bi i  nastavnicima omogućiti brže i kvalitetnije usvajanje novih znanja i vještina, kako bi mogli svakodnevno udovoljavati potrebama učenika.

O svojim su pogledima na reformu, problemima koji se otvaraju i mogućim rješenjima govorili Gordana Košćec Bousfield i Ida Loher, suosnivačice Udruge OPA (Ida je bila moderatorica okruglog stola, a inače je i članica radne skupine za Likovnu kulturu), Diana Greblički-Miculinić, članica radne skupe za Hrvatski jezik, Tomislav Seletković, član radne skupine za Likovnu kulturu, Mirela Barbaroša-Šikić, savjetnica za Hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Marija Ratković Vidaković, tajnica Hrvatskog  filmskog saveza i Uroš Živanović, voditelj projekta filmske pismenosti u Hrvatskom audiovizualnom centru.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com