U okviru 15. dana hrvatskoga filma, Hrvatski filmski savez predstavit će u srijedu, 26. travnja, u kafiću Teatra &TD, knjigu Govor oko kamere. Rječnik filmskog žargona, kolokvijalnih i stručnih izraza stranoga podrijetla, autora Enesa Midžića,filmskog snimatelja i redovnog profesora na odsjeku filmskog i televizijskog snimanja Akademije dramske umjetnosti. Midžićev rječnik leksikografski je nastavak njegova sustavnog terminološkog i analitičkog obrađivanja rada s kamerom i svih sastavnica snimateljskog posla. Donosi oko tisuću natuknica, odnosno leksikografski obrađenih naziva i pomova iz žargona filmskih snimatelja, uključujući i one s područja elektronike, videa i računalne tehnike, a obuhvaćen je i određeni broj naprava scenske tehnike čije je trgovačko ime postalo sinonim za tu vrstu tehnike. U pojmovnik su uključeni i teško prevodivi tehnološki postupci, postupci s patentiranim nazivima, trgovačka imena i slično. Riječnik je bogato ilustriran s oko 250 fotografija, dijagrama, crteža i tablica.

U predstavljanju knjige, koje počinje u 12 sati, uz autora sudjeluju Krešimir Mikić i Hrvoje Turković.

O KNJIZI

Enes Midžić
GOVOR OKO KAMERE

Rječnik filmskog žargona, kolokvijalnih i stručnih izraza stranoga podrijetla

Područje filmske terminologije jedno je od najnepotpunije obrađenih strukovnih i znanstvenih područja, izrazito heterogene, nestandardizirane prakse. Knjiga Enesa Midžića Govor oko kamere. Rječnik filmskog žargona, kolokvijalnih i stručnih izraza stranoga podrijetla leksikografski je rad koji daje izravan istraživački prinos sređivanju ovog terminološkog područja. Posrijedi je strukovni terminološki rječnik, usredotočen nadasve na operativni žargon filmskih snimatelja, odnosno filmske proizvodne ekipe. Kako u tome žargonu prevladavaju tuđice i posuđenice (pretežito s njemačkog, francuskog i engleskog terminološkog područja) – na što autor izričito i polemički upozorava u Proslovu knjizi – a to tu terminologiju čini posebno 'neprozirnom' za svakoga tko ne pripada najužim profesionalnim proizvodnim krugovima, odnosno danoj užoj žargonskoj sredini, autor se usredotočio upravo na njih, posvetio se onom – najvećem – dijelu žargona koji je stranoga podrijetla.

Kako je razumijevanje ovih operativnih termina nemoguće bez podrobnijeg opisa samih postupaka na koje se termin odnosi, odnosno postupanja s tehničkim sredstvom koje se imenuje danim terminom, to je ovaj rječnik ujedno i svojevrstan enciklopedijski pojmovnik, koji ne samo da može služiti kao rječnički priručnik, nego i kao udžbenik za upoznavanje tehnoloških jedinica u proizvodnji filma. Autor je renomiran filmski snimatelj, cijenjen i nagrađivan za estetske domete, a uvažavan po njegovoj visokoj tehnološkoj kompetenciji i upućenosti, izoštrenoj desetljećima didaktičkog rada u nastavi Akademije dramske umjetnosti, gdje djeluje kao profesor na studiju filmskog snimanja.

Posebna je važnost ovog rječnika što je on dosad najiscrpnijim sabirateljem filmskog tehnološkog nazivlja. Dosad jedini, kapitalni, rad na tom području bila je Filmska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (1985-1990), koja ima širok obuhvat i daje prvu standardizaciju filmskog nazivlja na našim područjima. Međutim, u njoj se – po prirodi enciklopedije - ne obrađuje leksikografski izdvojeno sve termine koji se unutar strukovnih natuknica pojavljuju, a nema spomenute i obrađene sve žargonsko-terminološke varijante što su u uporabi, osobito ne termine koji su se odonda javili pod utjecajem nove tehnologije. Jedini priručnik hrvatskih autora koji ima pridružen specijalistički rječnik tehnološkog žargona, priručnik je Ivanke Forenbacher Sekretar režije i film (1987). Taj je, međutim, izrazito ograničena broja jedinica i leksikografski siromašno obrađen. Od njega se rad Midžića razlikuje i po obuhvatu, po podrobnosti tumačenja termina, po izdašnoj ilustriranosti, i po potpunosti leksikografskih obrada, što, uz stanovita mjestimična dotjerivanja, odgovaraju visokom leksikografskom standardu.

U tom smislu, može se reći da je specijalističko usredotočenje Midžića na tuđice i žargonske vulgarizme na području filmske (i dijelom elektronske) tehnologije pionirski rad u nas, ključan istraživački prinos strukovnoj leksikografiji.