U Galeriji AŽ / Atelijeri Žitnjak u Zagrebu je u petak, 5. lipnja otvorena izložba posvećena obilježavanju desete godišnjice smrti Tomislava Gotovca a.k.a. Antonia G. Lauera, filmskog redatelja, likovnog umjetnika i velikog performera, rođenog 9. veljače 1937. u Somboru, a umrlog u Zagrebu 25. lipnja 2010. Gotovac je od 1941. živio u Zagrebu, studirao i diplomirao filmsku režiju u Beogradu (1967.-1976.), a djelovao kao slobodan umjetnik, jedan od najistaknutijih pionira eksperimentalnog filma u nas. Među njegovim se radovima između ostalih izdvajaju trilogija Pravac, Plavi jahač, Kružnica (1964), pa T (1969), Glenn Miller I - Srednjoškolsko igralište I (1977), Glenn Miller 2000 (2000), u 1990-ima videoradovi Tomislav Gotovac (1996) ili Tramvaj 406 (2000), a od 1967. se bavio i konceptualnim akcijama poput Zagreb volim te u Zagrebu 1981. ili Point Blank u New Yorku 1994. Izlagao je kolaže i likovne objekte, a radovi su mu uvršteni u antologijska predstavljanja kao The Other Side: European Avant-Garde Cinema, 1960―1980., iz 1984. i druga. Zanimljivo je da je ostvario i zapažene, iako epizodne uloge, u filmovima Lordana Zafranovića ili Zorana Tadića i drugih redatelja.
Institut Tomislava Gotovca izložio je materijal nedavno povučen s margine Gotovčevog opusa i prvi put sistematizirano prikazan javnosti prošle godine u dubrovačkoj Art radionici Lazareti. To su sačuvani Gotovčevi tekstovi, uglavnom scenariji i sinopsisi za eksperimentalne i kratke igrane filmove ili akcije i performanse, od kojih su neki snimljeni i izvedeni, a neki nikad nisu. Gotovčevi tekstovi posjeduju visoku dozu literarnosti, većinom su napisani na pisaćoj mašini ili ispisivani pa i iscrtavani rukom, a nekad se oba načina pisanja isprepliću, tvoreći vibrantne grafičke cjeline, bilo da je riječ o nerealiziranom filmu Totalni portret grada Zagreba, kratkom eseju Orgazam i smrt ili pak hepeningu Happ naš (1967.), izvedenom zajedno s Hrvojem Šercarom (1936.―2014.), slikarom, crtačem i grafičarom iz Zagreba, Ivom Lukasom i anonimnom ženskom osobom, tajanstvenom 'manekenkom', prema kojem je izložba i nazvana.
Happ naš se ovim putem od Krajiške 29 do Žitnjaka 53 do određene mjere vraća kući, tj. želi povezati ludičko iskustvo na pravi tomovski, pa i šercarovski način, preneseno izvornim fotografijama Mihovila Pansinija te isječkom iz filma Slučajni život dr. Ante Peterlića, za potrebe čijeg je snimanja 1968. Happ naš bio ponovo izveden.
Institut Tomislav Gotovac utemeljen 2012. godine, u Hrvatskoj i regiji vrlo rijedak primjer nezavisne organizacije u cijelosti posvećene kontekstualizaciji djela jednog epohalnog autora; bavi se prikupljanjem, i obradom umjetnikove ostavštine i njenom prezentacijom, poput velike, kritičke retrospektivne izložbe i knjige Anticipator kriza - Kuda idemo ne pitajte, održane i objavljene u Rijeci 2017. godine. Gotovčev nekadašnji stan u Krajiškoj ulici 29 (danas radni, a povremeno i izložbeni prostor Instituta Tomislav Gotovac) i poslije neophodnog uređenja i dalje je nalik kabinetu čuda, gdje je doslovno svaki predmet posvećen kompleksnoj stvaralačkoj ličnosti, karakteru koji je naginjao prikupljanju najrazličitijih predmeta što su postajali dijelovi većeg spontanog sustava, izvanrednog asemblaža in situ.
Izložba je koprodukcija Galerije Ateliera Žitnjak i Instituta Tomislav Gotovac, kustos je Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, a voditelj galerije Bojan Krištofić, dok su u postavu sudjelovali dizajner Boris Greiner te Nikola Greiner i Boris Cvjetanović. Program Galerije AŽ u 2020. podržavaju Zaklada Kultura nova te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba. Izložba traje do 20. lipnja.2020.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com