Uvodnu riječ na predstavljanju održala je Diana Nenadić, voditeljica izdavačke djelatnosti Hrvatskog filmskog saveza koja je obje knjige ocijenila kao originalne i dragocjene doprinose filmskoj teoriji.

Midhat Ajanović ovom knjigom istraživački otvara još jedno nedovoljno istraženo animacijsko područje − ono lutka-filma. Zastupajući tezu da je lutkarska animacija samosvojan žanr koji se proteže preko više tehnika te da je digitalni lutka-film samo nova etapa u njegovu razvoju, autoru je osobito stalo pokazati kako se animirana lutka kao žanr temelji na tradiciji predstavljačkog, antropomorfiziranog i personificiranog predmeta namijenjenog prikazivanju, a istodobno i dokazati kako između kazališne, kinematografske (filmske) i digitalne animacije lutke postoji jasan kontinuitet.

Između teorije klasične stop animacije i digitalne modelske animacije bio je velik prazan prostor. Većinu knjiga o stop motion animaciji pisali su autori o tome kako se radi, nije bilo teoretskih knjiga i moja ambicija je bila da malo zagrebem po toj teoretskoj praznini, da postavim teoretski temelj modelske animacije i sažmem postojeću literaturu. Također, htio sam pobrojati izražajne elemente koje koristi modelska animacija, istaknuo je Midhat Ajanović na predstavljanju knjige.

Knjiga Ilije Barišića i izvan hrvatskih okvira jedan je od pionirskih teorijsko-istraživačkih radova o videoigrama kao “novom” audiovizualnom mediju te o njegovim dodirnim točkama sa “starim” medijem filmom. Oslanjajući se na filmološki teorijski okvir, a uzimajući u obzir i nove teorije igara, autor istražuje sinergijski komunikacijski učinak filmskih i ludičkih izražajnih sredstava.
Na predstavljanju, Ilija Barišić je napomenuo  je da je industrija videoigara raste u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Kao kulturni fenomen videoigre su prisutne od 1972 i konzole Atari, ali teoretske refleksije na videoigre kasne jer se to smatra nižim kulturnim područjem. U nazivu je gramatika jer se istražuje skup pravila po kojima su organizirane videoigre, a tijekom analize primjenio je Turkovićevu toeriju filma na videoigre. Istraživao je u kakvoj su vezi filmska i ludička izražajnost u videoigrama i odgovor je bio da su komplementarne.

U nedjelju, 25. kolovoza prisjetit ćemo se  nedavno preminulog Krune Heidlera kroz večer posvećenu njegovim filmovima, a vodit će ju prof. dr. sc. Hrvoje Turković.

Školu ćemo zatvoriti prezentacijom programskih sadržaja i podjelom diploma u utorak 27. kolovoza u 19 sati.

Program Škole provodi se kao cjeloživotno obrazovanje i verificiran je od strane Ministarstva znanosti i  obrazovanja Republike Hrvatske uz pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje. Navedeni program vrijedan je doprinos razvijanju medijske, posebice filmske kulture, u okviru nastave hrvatskog jezika i književnosti u našim školama, a prema izvješću Vijeća Europe jedan je od pet najvažnijih projekata medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj i među stotinu i pedeset najvažnijih na razini Europske Unije.

Ove godine 21. Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić, održava se u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza te sa partnerima i pokroviteljima, Hrvatskim audiovizualnim centrom, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture, Društvom hrvatskih filmskih redatelja, Agencijom za elektroničke medije, Hrvatskom kinotekom, Hrvatskim državnim arhivom, Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, Filmsko-kreativnim studijem VANIMA, Gradom Varaždinom, Sveučilištom Sjever, Pučkim otvorenim učilištem Varaždin i Kinom Gaj.