Prvi su filmski klubovi nastali uglavnom zbog potrebe zaljubljenika (amatera) u film za druženjem, zatim za uzajamnom i organiziranom kritičkom razmjenom mišljenja i prikazivanjem svojih radova jednakim zaljubljenicima, ali i široj, općoj filmskoj publici, pa se ubrzo javila i praktična mogućnost suradnje, od razmjene tada rijetke i skupe opreme ili sudjelovanja u snimanjima do financiranja projekata (uvijek su novci bili problem), a s vremenom se razvijala i spoznaja o potrebi širenja kruga amatera i otkrivanja i edukacije budućih kolega. Ljudi su, posebno umjetnici, međutim takvi kakvi su, misle prvenstveno na sebe i svoj kreativan rad, što je na jedan način posve razumljivo, a mnogi učenje drugih, prije svega mladih, shvaćaju kao tlaku koju na svaki način žele izbjeći, jer im oduzima vrijeme, a rezultati su ponekad neizvjesni i na njih često treba dugo čekati. Uostalom, principi društvene solidarnosti i odgovornosti pripadaju nekim drugim vremenima, tvrde, a sad kad smo konačno slobodni, demokratizirani i kapitalizirani, fućkamo na sve to.
Baš zbog toga su još vrjedniji drugačiji primjeri, oni klubovi, udruge i pojedinci koji edukaciji najmlađih i njihovim prvim koracima u svijet filma posvećuju dužnu pažnju, jer uz plemenitu namjeru širenja medijske kulture i/ili pismenosti, kako se danas govori, posve utilitarno na taj način osiguravaju i budućnost vlastitih klubova i udruga, a bez toga sa sav minuli rad, koji se godinama taložio u pojedinim školskim filmskim skupinama ili klubovima, za tren pretvori u dim. Brojni su i žalosni primjeri svuda oko nas. Srećom, ima i posve obrnutih.
Tako je i prvi tjedan srpnja, od 2. do 6., u Varaždinu protekao u znaku 14. ljetnih filmskih radionica koje je organizirala i provela udruga Filmsko-kreativni studio VANIMA. Svake je od proteklih trinaest godina za varaždinske filmske radionice vladalo izrazito zanimanje i zabilježen solidan odaziv polaznika pa je tako i ove godine radionica animiranog filma koju su vodili Dubravka Kalinić Lebinec i Hrvoje Selec, inače osnivači i dugogodišnji voditelji VANIME, privukla čak sedamnaest polaznika, učenika nižih razreda osnovne škole, od šest do jedanaest godina, a sačinili su više kratkih animacija na temu sijevanja i grmljavine, pa je tako nastao film Munjeni svijet. Riječ je dakle o svijetu kojeg obasjavaju munje, a ne o kakvom šašavom okruženju, kako bi netko mogao pomisliti čuvši samo naslov.
Održana je i radionica TV-reportaže pod vodstvom Ane Sever, najmlađe ali već iskustvom i znanjem bogate voditeljice VANIMA-e, i gosta Benjamina Guillet-Revola, praktikanta koji se pridružio u okviru Eurodyssée programa, u organizaciji Varaždinske županije te Marina Kereša iz udruge nuSynergetic, a polaznici su snimili TV-reportažu pod nazivom 145 godina žute zgrade, o zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu koja ove godine obilježava važnu obljetnicu postojanja jer je podignuta 1873., prema projektu čuvenog bečkog arhitekta Hermanna Helmera. Prvi je hrvatski profesionalni kazališni ansambl u Varaždinu inače osnovan 1898. Veliku su pomoć pri snimanju pružili zaposlenici HNK-a u Varaždinu i Koncertnog ureda Varaždin.
Program ovogodišnjih radionica financiran je sredstvima HAVC-a i Grada Varaždina, a nastavak ove uspješne prakse najavljen je za 2019. godinu kada će se održati jubilarne, petnaeste Ljetne filmske radionice.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com