Zagreb, 20. veljače 2017. – U prepunoj dvorani Müller zagrebačkog kina Europa danas je predstavljena inicijativa Puk'o nam je film koja je pokrenuta s ciljem zaštite hrvatske kinematografije od utjecaja politike i političke kontrole. Inicijativu, njezine ciljeve i ključne točke, predstavili su Antonio Nuić, Dana Budisavljević, Nora Krstulović, Goran Navojec i Tamara Babun. Istaknuta je važnost održanja neovisnosti hrvatskog filma, očuvanja autonomije postojećeg hrvatskog audiovizualnog modela i kontinuiteta dosadašnje prakse.

(kliknite za uvećanje)

"Neovisnost kinematografije od političkih pritisaka je civilizacijsko dostignuće i nešto na što se RH obvezala Ustavom i brojnim europskim regulativama. Neovisnost kinematografije temelj je njenog uspjeha. Ideja da ministri svojim potpisom odobravaju ili uskraćuju sredstva za proizvodnju filmova je potpuno neprihvatljiva po mnogo osnova, a najviše po osnovi zdrave pameti, jer zašto je onda Ministarstvo kulture uopće osnovalo HAVC? Saborski zastupnik ljude koji snimaju filmove proziva korumpiranim klijentelistima, HRT najviše prostora daje ljudima bez ikakvih kompetencija za razgovor o kinematografiji, a stručnjaci, filmski profesionalci postavljeni su kao predmet mržnje pred cijelu naciju. Smatramo nužnim da premijer Plenković primi delegaciju inicijative Puk’o nam je film." – izjavio je redatelj Antonio Nuić.

Producentica i redateljica Dana Budisavljević osvrnula se na dio izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji HAVC: "Nakon devet godina rada, u sustavu HAVC-a, nakon preko tisuću snimljenih filmova, stotine festivala, Državna revizija kaže da je to sve bilo nelegalno. U nalazu revizije piše da HAVC krši zakon jer iznose preko 200.000 kuna treba potpisati ministar. To zapravo znači da gotovo svaki film koji ima biti snimljen u Hrvatskoj mora odobriti Ministar. To nadalje znači operativnu blokadu HAVC-a, jer takvih ugovora ima preko stotinu godišnje, a ono najgore to znači političku kontrolu. U sustavu koji je stvoren da bi se film, sukladno europskim propisima izdvojio iz Ministarstva kulture, nakon devet godina, državna revizija dokida samu ideju samostalnosti, samu svrhu zašto je HAVC osnovan. Od osnutka HAVC-a izmijenilo se šest ministara, četiri saziva upravnih odbora i četiri ravnatelja HAVC-a i svi su radili na isti način, onako kako je to zamislio osnivač, Ministarstvo kulture, ali revizija tvrdi drukčije."

Pojasnila je dodatno i razliku između vrsta sredstava HAVC-a, kao i važnost da filmom i dalje upravlja struka a ne politika:

"Prema zakonu, HAVC, ima dvije vrste sredstava, sredstva za rad Centra – za kompjutere, za uredske stolove i namještaj, za parkirnu kartu i ako jednom odluče kupiti auto, a potrošnju tih sredstava odobrava i nadgledava ministar. Programska sredstva, što su sredstva za proizvodnju, za filmove, festivale, o njima prema dosadašnjoj praksi, i prema onome kako je do sada čitan zakon, ne odlučuje ni ministar, ni ravnatelj ni Upravni odbor. O raspodjeli tih sredstava odlučuju umjetnički savjetnici i Hrvatsko audiovizualno vijeće. I tako treba ostati. To je jamstvo neovisnosti od politike, i to je jamstvo da filmom upravlja struka, a ne politika. To je sustav koji je dao sjajne rezultate, to je decentralizirani i profesionalni sustav koji se trebao primijeniti i na druge kulturne industrije, a ova revizija je to sve vratila ne samo u ono kako je bilo, nego i gore nego je bilo. Zbog svih uspjeha kojima se ponosimo, zbog toga što smo dokazali da je samostalna i neovisna kulturna institucija kojom upravlja struka put prosperiteta i uključivanja u europske tekovine i vrhunske profesionalne dosege tražimo od osnivača, Ministarstva kulture te Vlade i Sabora RH da se izradi jasan i nedvosmislen pravni okvir koji će zadržati kontinuitet dosadašnje prakse te jamčiti kinematografiju bez političke kontrole."

Nora Krstulović, kazališna redateljica i urednica portala teatar.hr ukazala je na nejednakost kojom revizija u svojim izvješćima prisutupa državnim ustanovima:

"Mi kazališni redatelji bili bismo presretni da imamo ustanovu kao što je HAVC. Petnaest godina intenzivno analiziram razne nalaze državne revizije i kad sam pročitala nalaz revizije u HAVC-u sjela sam i napisala pismo svim saborskim zastupnicima u kojemu sam argumentirala svoj stav da je državna revizija u ovom slučaju jako prekoračila svoje ovlasti. Ukoliko imam pravo, jedini koji može tu nešto napraviti po tom pitanju je Hrvatski sabor. Zamolila sam štovane zastupnike da jedan dio tih nalaza ne usvoje i na taj način omoguće samostalnost rada HAVC-a u budućnosti. Model u kojem radi HAVC ima grešaka kao i svaki drugi sustav kojim upravljaju ljudi, ali rezultati koje ima HAVC nema niti jedna druga ustanova u RH. Nora je pozvala sve da dobro razmisle o posljedicama koje bi usvajanje nalaza državne revizije moglo imati, te usporedila ovu s ranijim revizijama u državnim ustanovama koje nikad nije tražila potvrde za izdvanje novca. Ukoliko se usvoji takav nalaz revizije značit će da nismo svi jednaki pred zakonom u ovoj državi, a to je rušenje ustavnopravnog poretka."

Glumac Goran Navojec je također upozorio na cenzuru i političku kontrolu koja prijeti hrvatskom filmu: "Nigdje u EU ministri kulture potpisima ne odobravaju filmove zato jer je to nedopustiv oblik cenzure i političke kontrole. To se ne događa nigdje drugdje - od ukupno 31 filmska fonda u Europi niti jedan ne kontrolira država, svi su potpuno neovisni od utjecaja politike. Mi bismo u svijetu po tome bili jedinstveni - mi i Sjeverna Koreja. Zapitajmo se koliko bismo europskih konvencija koje smo vrlo rado potpisali po ulasku u EU prekršili kad bismo imali takav sustav. Želimo neovisan sustav, bilo što drugo vratilo bi nas u doba komunističkih cenzora." Dodatno je naglasio da revizori nikako ne mogu biti kompetentni davati ocjenu mogu li i na koji način odobreni projekti pridonijeti razvoju hrvatske kulture. 

Zaštitu od premijera u zaključnom govoru zatražila je i producentica Tamara Babun, kao predstavnica mlađe generacije filmskih djelatnika: "Od osnutka Hrvatskoga audiovizualnog centra do danas više od stotinu mladih ljudi ostvarilo je pristup financiranju svojih filmskih i festivalskih projekata u različitim fazama razvoja i proizvodnje. Moji kolege s akademije, Nevio Marasović, Čejen Černić, Jure Pavlović, Tiha Gudac, Antoneta Kusijanović, Luka Rukavina i brojni drugi, studirali su sa mnom netom prije otvaranja Centra i tada nam se nije činilo da će nam put u profesiju biti otvoren na taj način niti da ćemo imati prilike za ostvarivanjem svojih projekata u međunarodnoj suradnji. U trenutku kad kvalificiani mladi ljudi u ogromnom postotku odlaze iz zemlje da bi svoju sreću potražili drugdje, vjerujem da je za Hrvatsku jako važno da nam ostavi prostor da se dalje profesionalno razvijamo u svojoj domovini, na svojim jeziku, među svojim ljudima, slobodni od politike i politikanstva. Stoga, poštovani gospodine premijeru, primite nas, trebamo vašu zaštitu."

U kinu Europa okupilo se preko dvjesto poznatih lica, hrvatskih filmaša i kulturnih djelatnika, kako bi javno pružili  podršku ovoj inicijativi.

Proglas inicijative dosad je potpisalo više od 600 potpisnika.