Je li sa svojih trideset i sedam godina (rođen je 1979.) Tomislav Šakić još uvijek pripadnik mlađe srednje generacije hrvatskih filmologa ili je, možda baš s tek objavljenom knjigom Modernizam u hrvatskom igranom filmu, koja je sinoć promovirana u zagrebačkom kinu Europa, prešao još jednu granicu?

Šakić je 2003. diplomirao komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a zatim pohađao poslijediplomski studij književnosti te je 2012. godine doktorirao u području humanističkih znanosti, polju znanosti o umjetnosti, grani filmologije. Od 2004. godine zaposlen je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje je od 2005. u statusu leksikografskog suradnika, a od 2012. u statusu leksikografa. Znanstveni je suradnik od 2013., a naslovni docent od 2015. Osam je godina, od 2004. bio član uredništva Hrvatske književne enciklopedije, od 2010. i Filmskog enciklopedijskog rječnika, a dvije godine, od 2013. do 2015. i Leksikona Antuna Gustava Matoša.

Predavao je povijest hrvatskog filma na Hrvatskom seminaru za strane slaviste (Zagrebačka slavistička škola), i dalje predaje na Školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić te u Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik (Croaticum) Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2011. je vanjski suradnik na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija. Sedam je godina, od 2005. do 2012. bio izvršni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa, a sada je član uredništva. Koautor je knjige Hrvatski filmski redatelji I. koju su 2009. izdali Hrvatsko društvo filmskih kritičara i Hrvatski filmski savez.

Osim filma zanima ga i književna fantastika pa je s Aleksandrom Žiljkom uredio antologiju Ad Astra: antologija hrvatske znanstvenofantastične novele od 1976. do 2006. godine, koja je 2007. dobila Nagradu SFERA, a od 2007. je i suurednik i utemeljitelj časopisa za književnu fantastiku Ubiq, koji je dobitnik Prix Européen de Science Fiction 2011.

U svojoj se novoj knjizi Tomislav Šakić između ostalih tema bavi filmskim modernizmom u teoriji i praksi, modernizmom kao modusom filmske prakse, tipologijom narativnog filma, modernističkim filmom i naracijom, stilskim heterogenostima modernizma, etapama modernizma, artikulacijama modernizma, nacionalnim, novim i mladim filmom, poetikom modernizma u hrvatskom filmu, novovalnim modernizmom, hičkokovcima kao zagrebačkom novom valu, Filmskim autorskim studijem, umjerenim ili diskretnim te visokim ili radikalnim modernizmom, ali i pitanjem gdje smo bili i kamo idemo.    

Promotori knjige, jedan od recenzenata prof. dr. Hrvoje Turković i urednik, prof. dr. Nikica Gilić naglasili su da je Modernizam u hrvatskom igranom filmu baš ona karika koja nedostaje u sve bogatijem nizu filmoloških naslova, od Peterlića i Škrabala prema ovamo, koja se ističe studioznošću i ozbiljnošću pristupa, metodologijom i sustavnošću, pa čak i ako nema pravog odgovora na novinarski znatiželjno pitanje koji je to unutarnji poriv naveo autora da je napiše.

U sklopu promocije prikazan je i igrani film Vatroslava Mimice Ponedjeljak ili utorak iz 1966. godine, a kadar iz tog filma nalazi se na naslovnici knjige.

Knjigu Modernizam u hrvatskom igranom filmu (nacrt tipologije) je u svojoj biblioteci Četvrti zid, kao 69. naslov lipnja 2016. objavio Disput d.o.o. za izdavačku djelatnost.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com