Bicikl ima više očeva, a nije zabilježeno ime baš pravog, od kojeg je sve počelo. Tek se spominje prvi znani vozač, iz 1817., svega dvije godine poslije bitke kod Waterlooa, onaj njemački barun Karl von Drais (po njemu je taj bicikl nazvan draisine iliti po naški drezina), koji se eto odmah poslije napoleonskih ratova nogama odgurivao tjerajući svoje drveno i nezgrapno prometalo. Ta je drezina i danas sačuvana, u muzeju Paleis het Loo u nizozemskom gradu Apeldoornu, baš kao što se u karlovačkom Gradskom muzeju čuva prvi bicikl vožen po ovdašnjim ulicama, iz daleke 1849.
Tu negdje Ernest Michaux u Francuskoj počinje razvijati model bicikla s pedalama na golemom prednjem kotaču (tzv. pauk), s kojeg se lako padalo, a teško ga je i opasno bilo voziti. Tek će se kasnije pedale preseliti s kotača na okvir i razviti lančani prijenos, a model J. K. Starleya iz 1855. smatra se prvim modernim biciklom. Još kad je Škot John Boyd Dunlop 1888. godine uveo na bicikle (kažu prvo na dječje vozilo svog sina) pneumatske gume pa više nije bilo truckanja, veselju nikad kraja!
Jedan je biciklić, kao privjesak visio na svečanom otvaranju i oko vrata koordinatorice Revije i Festivala Marije Ratković Vidaković, od glave do pete odjevene u žutu, tradicionalnu boju ovih događanja, a uz nju je stajala dragocjena prevoditeljica Vedrana Mihalić, sva u crnom, koja je također klasična revijsko-festivalska boja, pa je u zraku ostalo visjeti samo pitanje jesu li se dvije prijateljice iz djetinjstva spontano tako odjenule ili je i ovdje visoka stilizacija i izvrsna organizacija vodila glavnu riječ? Još da je voditelj ceremonije Luka Bulić po svome običaju nešto otpjevao (Vedrana bi jednako, ne sumnjamo, vjerno prevodeći, i pamteći, od riječi do riječi) bilo bi još veselije.
Sve je počelo i prije svečanosti otvaranja, već u prijepodnevnim satima kada je održana projekcija dječjeg filmskog stvaralaštva te cjelodnevni radionički program IYMS-a za mlade Karlovčane nazvan sedam svjetskih problema-sedam rješenja kojeg je u Zorin domu vodio Antonio Britvar, pa predstavljanjem projekta Tandem kojeg vode slijepi vozač i konstruktor bicikla iz vojvođanskog Bečeja Bojan Biga, koji je s jedne rijeke, Tise stigao do Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, i dugogodišnji suradnik i prijatelj Miomir Rajćević iz beogradskog Medijsko edukativnog centra, koji je potaknuo snimanje dokumentarca o ovom vrijednom i hrabrom čovjeku i najavljuje snimanje nastavka.
Poslije prigodnih obraćanja i pozdravnih riječi te prikazivanja svih deset uvodnih špica dosadašnjih Revija i Festivala održanih u Karlovcu, 21. filmsku reviju mladeži i 9. Four River Film Festival službeno su, tradicionalnim i simboličnim presijecanjem filmske vrpce, proglasili otvorenima svi prisutni dosadašnji pobjednici, a prvi je dan zaokružen projekcijom dokumentarnog filma Žena zmaj autorice Ivane Sansević o kojem su poslije projekcije s filmskim kritičarom i publicistom Boškom Piculom razgovarale članice filmske ekipe i protagonistice filma.
Dan prije početka 21. revije i 9. festivala u Karlovcu je svečano obilježena 250. godišnjica djelovanja Gimnazije Karlovac, na kojoj je svojevremeno počela djelovati Video sekcija, iz koje se zatim razvio Kino klub Karlovac, a iz njega i Revija i Festival. Sve je ostalo (već) legenda!
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com