U ovim čudnim vremenima u kojima živimo stalno nam se nameću razna pitanja i dileme. Što je ljubav? Tko ima „pravo“ voljeti koga? Je li moguća ljubav između stranaca, neprijatelja, „onih drugih“? Smiju li se voljeti samo isti ili samo različiti? Koliko smo daleko i hrabro spremni ići u ostvarenju svojih želja? Smijemo li se suprotstaviti obitelji, plemenu, svjetonazoru, religiji, tradiciji i navikama? I koja nas kazna, ili nagrada, čeka ako to učinimo?
Pokojna belgijska autorica Gabrielle Vincent stvorila je prije tridesetak godina u dvadeset knjiga za djecu bajkovite likove medvjeda Ernesta, nesuđenog suca, kao što mu i otac i djed i stric bijahu, koji se oteo obiteljskoj mantri pa postao ulični svirač, boem, klošar, sitni lopov, kokošar, spreman prodati i sebe i druge ne bi li se dobro najeo, i male mišice Celestine, kojoj sudba namijeni ulogu zubić-vile i buduće zubarice u štakorsko-mišjem svijetu, iako se ona želi posvetiti slikarstvu. A Benjamin Renner, diplomirani autor stripova, na umjetničkoj školi Angoulême, i animacije, na učilištu La Poudriere, utemeljio je uz pomoć Vincenta Patara i Stéphane Aubier na njenim maštanjima svoj prvi dugometražni animirani film, kojim je otvoren ovogodišnji zagrebački Animafest, svjetski festival dugometražnog animiranog filma.
Ernest i Celestine
Odabravši, poput svoje inspiracije Gabrielle Vincent, akvarel koji svojom mekoćom dodatno poetizira sliku, posebno pozadine ali i likove, Renner je težio minimalizmu s dodirom nježnosti, oslonio svoj rad na japansku animaciju ali i dao brojne filmske citate iz djela Chaplina i Keatona, no dominantna je emocija svakako ljubav, u svim svojim slojevitostima, radostima i tugama. Ernest i Celestine istodobno su film za djecu i za odrasle jer uspijevaju pokazati da je ljubav jača od svih mogućih podvojenosti i razlika koje nam život nameće, ili ih sami stavljamo pred sebe.
Film je osvojio nagradu César i još neke, rađen je pune četiri godine i odmah nakon prvoga gledanja poziva na još!
Ove se godine u Velikom natjecanju, uz Ernesta i Celestine, prikazuju i Autobiografija lažljivca britanskih autora Billa Jonesa, Jeffa Simpsona i Bena Timletta, Bore španjolskog autora Ignacia Ferrerasa, Pinocchio Enza D'ala, nastao u talijansko-luksemburško-belgijsko-francuskoj koprodukciji, francusko-belgijski Usvajanje odobreno Junga Henina i Laurenta Boileaua, Djeca-vukovi japanskog redatelja Mamoru Hosode, Duhovi prošlosti Cristophera Sullivana, SAD, belgijsko-francuska Slika Jean-Françoisa Laguioniea i Tatsumi Erica Khooa.
U Svjetskoj panorami prikazuje se pet filmova, a u Majstorima animacije odabir norveških filmova nastalih od 1913. godine do danas. Program je ispunjen i filmovima koji se prikazuju pod skupnim nazivom Was ist Europa?, povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, filmovima i edukativnim programima za djecu, produkcijom analizom, predavanjima i radionicama videoigara te razgovorima s autorima, izložbama i drugim popratnim sadržajima.
Projekcije su od 4. do 9.lipnja u kinu Europa odnosno u kinu Cineplexx Centar Kaptol, programi Animafest Pro u Medijateci Francuskog instituta te u Cineplexx Centru Kaptol, a popratna događanja u Galerijama Forum te Ulupuh i u Muzeju suvremene umjetnosti. U nedjelju se dio programa, pod nazivom Animafest u vašem kvartu odvija i u Centru za kulturu Trešnjevka, Međunarodnom centru za usluge u kulturi i Narodnom sveučilištu Dubrava.
Duško Popović