Obilježavajući Dan grada Zagreba, Hrvatska kinoteka objavila je drugi dio DVD izdanja Zagreb na filmu 1915. – 1945., na kojem je deset digitalno restauriranih kratkometražnih filmova među kojima su Zagreb 1931. (1931), Pogreb Ivana Paspe (1931) i Klizanje (1932-1933) autora dr. Maksimilijana Paspe, Upisujte se u Foto klub Zagreb (1934) Oktavijana Miletića i Maksimilijana Paspe, Zagreb u svjetlu velegrada (1934) Oktavijana Miletića, Sport u Zagrebu (1934-1937) Maksimilijana Paspe, Samostan u Frankopanskoj (1936), Zagrebački dnevnik (1937) Stjepana Planića, Promet u Zagrebu (1941) i nezavršeni Zagreb, glavni grad Hrvatske, kojeg je Oktavijan Miletić snimio 1943. godine.
Na prvom dijelu ovog DVD-ija, koji je objavljen 2011. godine, našli su se filmovi Kavana Corso (1915), koliko je poznato prvi audiovizualni zapis vezan uz Zagreb, dvije minute dug crno-bijeli dokumentarac i General Maister (1918) Josipa Halle, Komadić savske sezone (1927) Oktavijana Miletića, Prvi kongres gradova Kraljevine SHS (1927), Zagreb i njegove znamenitosti (1927) vjerojatno autora Marka Grafa, Ban Josip Šilović, Svečani pogreb Matka Laginje (1930) nastao u produkciji Škole narodnog zdravlja, Auto moto trke u Zagrebu, Otvorenje Zagrebačkog zbora (1931), Skijanje na Cmroku (1931) i Maksimir i Zoološki vrtić (1933) Oktavijana Miletića, Gradski Zoološki vrt (1933) Kamila Brösslera te Balkanske igre u Zagrebu (1934) i Sličice sa Svesokolskog sleta u Zagrebu (1934) Maksimilijana Paspe. DVD je opremljen i prigodnom knjižicom s opisima filmova i detaljima o njihovu nastanku te napomenama o zaštiti i restauraciji, autorice Carmen Lhotka, pročelnice Hrvatske kinoteke.
Drugi dio uz filmove snimljene od 1931. do 1943. godine ima i vrijedne dodatke, među kojima su osam minuta dugi film Oktavijana Miletića Zagreb 1973., snimljen naravno u boji i kao autorsko podsjećanje na četiri desetljeća ranije filmske početke, trominutni Zagreb danas autora Mladena Burića, snimljen 2012. godine na istim lokacijama, s istih pozicija i koliko je to bilo moguće, istim pokretima kamere kao neki od radova slavnih prethodnika, a tu je i galerija fotografija starih zagrebačkih kina kao dragocjeni doprinos sjećanju na nekadašnje kino dvorane i sve uzbuđenja i radosti koje su nam donosile filmske projekcije. Naravno, i drugi je dio DVD-ija opremljen knjižicom tekstova Carmen Lhotka, s nizom vrijednih podataka o filmovima i autorima, zaštiti i restauraciji filmova snimljenih na 8 mm, S8 mm i 9.5 mm filmskoj vrpci i o nekadašnjim zagrebačkim kinima, od prvog stalnog kina u Zagrebu Uniona, koji se nalazio na početku Gajeve, gdje je danas hotel Dubrovnik, preko Edisona, na križanju Petrinjske i Amruševe, Ćirilo-Metodskog kina, na lokaciji nekadašnjeg kina Balkan i današnjeg kina Europa, Apolo kina, sagrađenog 1912. godine, gdje je danas kazalište Kerempuh, Metropola, kasnije kina Zagreb, prije nekoliko godina srušenog radi izgradnje Horvatinčićevog zdanja odnosno Olympa iza Britanskog trga, nekada znanog i kao kino Kozara i Heliosa, u kojem je sada Dramsko kazalište Gavella.
Uz održavanje svečane promocije na kojoj je dr. sc. Nikica Gilić upozorio kako su ovakva izdanja izuzetan doprinos povijesti hrvatskog filma ali i podsjećanje da smo u krugu onih zemalja koje se mogu podičiti vrhunskom filmskom i kulturnom tradicijom, postavljena je i prigodna izložba Međuratni Zagreb u dokumentima i fotografijama HDA, a u najljepšoj tradiciji davnih projekcija nijemih filmova, sve je preludiranjem popratio maestro Josip Grosinger.
Duško Popović