Prošlo je prvih pet dana ovogodišnje Škole medijske kulture, a u drugoj polovici valja zaokružiti nastavne cjeline, dovršiti slušanje predavanja na oba stupnja seminara medijske kulture i uobličiti započete projekte po radionicama. Tako su se, između ostalih, polaznici radionice za TV-reportažu pozabavili nasadima čuvenog međimurskog krumpira i raznim problemima vezanim uz njega, a polaznici radionice radio drame nastavkom snimanja svoje priče o susretu dvojice starih prijatelja i njihovim životnim sudbinama.


Sa snimanja TV-reportaže, photo by Krunoslav Heidler

Iako postoji suradnja između pojedinih radionica Škole, pa polaznici radionice za kameru i snimanje znaju snimiti kadrove potrebne polaznicima radionice za montažu, a polaznici radionice za glumu sudjelovati u radu pri snimanju igranog filma, u pravilu se svaka radionica oslanja na vlastite resurse i mogućnosti.

Tako se redovito događa da uloge u igranom filmu odnosno u radio drami dobiju razni sudionici Škole, bili oni polaznici ili predavači i voditelji ili članovi organizacijske ekipe, ali svakako ne profesionalci. To dovodi i do brojnih simpatičnih situacija jer se bez obzira na amaterizam aktera uvijek nastoji napraviti najbolje, pa se kao na svakom pravom setu scene ponavljaju i snimaju više puta, inzistira se na točnosti i preciznosti, noću se napamet uče uloge i pripremaju najbolja rješenja, a konačni se rezultat vidi zadnjeg dana trajanja Škole medijske kulture, na prezentaciji radova polaznika. Jer, naglasak je uvijek na autorstvu polaznika, kojima voditelji daju glavnu riječ, uskačući i pomažući tek ako je to u funkciji što boljeg polazničkog savladavanja zanata.

Presudnu ulogu svakako imaju voditelji pojedinih radionica, ali ne smije se zanemariti ni važan doprinos njihovih asistenata, koji paralelno i svakodnevno rade s polaznicima. Tako se uz voditelja radionice za dokumentarni film Damira Čučića mora spomenuti i doprinos filmske snimateljice Tamare Peras i montažera Hrvoja Mršića, voditeljici radionice za igrani film Snježani Tribuson pomažu snimatelj Branko Linta i montažer Vjeran Pavlinić, a voditelju radionice za TV-reportažu Draženu Ilinčiću snimatelj Darko Drinovac i montažer Jan Klemsche. Uz voditelja radionice za animirani film Edu Lukmana kao i uvijek je Jasminka Ljubić Bijelić, a uz Borisa Poljaka, voditelja radionice za kameru i snimanje su snimatelji Dinka Radonić i Jere Gruić. Voditeljima radionice za montažu Ivani Fumić i Slavenu Zečeviću asistira montažerka Lea Mileta, voditeljici radionice za postprodukciju zvuka Dubravki Premar montažer Andrija Gvozdić Michl, a voditelju radionice za digitalnu fotografiju Dariju Petkoviću Milivoj Kuhar i Tomislav Buza. Voditelju radionice za glumu Leonu Lučevu asistira glumica Luna Mijović Zimić, voditeljici radionice za radijsku reportažu Višnji Biti snimatelj Davor Iljajdica, a voditeljici radionice za radio dramu Vedrani Vrhovnik snimateljica Anka Savić, dok Carmen Lhotka i Tomislav Vujnović skupa vode radionicu za digitalizaciji i digitalnu restauraciju, a voditelj radionice za scenarij Zvonimir Jurić, koji je na Školu stigao s ozljedom noge, radi uz pomoć Tome Šimundže.

U četvrtak su polaznici Prvog stupnja slušali predavanje dr. sc. Midhata Ajanovića o uvodu u animaciju i zagrebačkoj školi, a polaznici Drugog stupnja izlaganje mr. sc. Marka Rojnića o još jednoj posve novoj temi koja se pojavila na programu, odnosno o filmu u Weimarskoj republici. Prof. dr. Hrvoje Turković u popodnevnim je satima govorio polaznicima Prvog stupnja, za koje je predavanje bilo obavezno, a fakultativno za ostale zainteresirane, o filmskim vrstama, a dr. sc. Midhat Ajanović je na večernjoj projekciji predstavio odabrane animirane filmove Ryszarda Czekala Apel, Nedjeljka Dragića Dnevnik, Konstantina Bronzita Na kraju svijeta i Olge i Priita Pärna Život nakon Gabrielle Ferita.

Duško Popović