Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatski P.E.N. centar, Kuća ljudskih prava – Babe!, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, DELFIN, Fantastično dobra institucija – FADE IN, Forum za slobodu odgoja, GONG, JEF Hrvatska, Koalicija udruga u zdravstvu, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva/portal Kulturpunkt.net, Mirovna grupa Oaza Beli Manastir, Mreža mladih Hrvatske, Nenad Puhovski, redatelj, Queer Zagreb, Centar za LGBT ravnopravnost, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, UDD – Udruga za demokratsko društvo, Udruga za samozastupanje, Udruga Radio mreža (Radionet), Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Volonterski centar Zagreb i Volonterski centar Osijek, Zagreb Pride, Zelena akcija i ZaMirNET među potpisnicima su Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a, koji je upućen Hrvatskom Saboru i Vladi Republike Hrvatske, Odboru za medije, predsjedniku Vlade i ministrici kulture.
U Apelu se ističe kako je proces pretvorbe HRT-a iz državnog u javni medij praktično propao, a s obzirom da ovaj najznačajniji medijski servis velikim dijelom financiraju građani Republike Hrvatske razumljivo je da su i zbog toga živo zainteresirani za budućnost Hrvatske televizije. Naglašeno je i kako bi prioritet javne televizije morao biti otvorenost i dostupnost svih tema koje mogu zanimati gledateljstvo, a ne podizanje stope gledanosti i utrka s komercijalnim televizijama te kako se vrjedniji kadrovi tjeraju s televizije, a njihova se mjesta daju poslušnim mediokritetima. Istaknuta je i potreba za što većom neovisnošću od političkih utjecaja, koji danas dominiraju, kao i sve očitija okrenutost zaradi, a ne javnom interesu. Istaknuto je da u demokratskom društvu svi, pa i javni mediji, moraju voditi računa o zaštiti i pravu na glas manjina svih vrsta, a ne samo udovoljavati ukusima i volji većine.
Posebno je naglašen problem odabira članova kao i djelovanje Programskog vijeća koje se, posebno u najnovijem sastavu, pokazalo kao najslabija karika HRT-a. Ni uprava nije dobila dobre ocjene jer je istaknuto kako ne uvažava perspektive programskoga vodstva i kreativnih uposlenika, a devastirani su ili potpuno ugašeni dramski, kulturni, dječji, znanstveno-obrazovni, dokumentarni i regionalni program.
Kao jedan od ključnih dokaza o današnjem stanju na HRT-u iznesen je i podatak da tamo više uopće ne postoji Filmska redakcija što se itekako osjeća na odabiru filmova i njihovoj kvaliteti.
Apelom se poziva saborski Odbor za medije i svi zastupnički klubovi na što hitnije održavanje tematske rasprave o stanju na HRT-u, koja bi rezultirala donošenjem konkretnih odluka o zaustavljanju programske i organizacijske devastacije Hrvatske televizije. Iako su neki sudionici u raspravi ukazivali da je Zakon o HRT-u iz prosinca 2010. godine dobar, ali se ne primjenjuje u praksi, drugi su predlagali reviziju toga Zakona kao bitan preduvjet normalizacije nezavidnog stanja na Hrvatskoj televiziji. Zatražene su i obavezne konzultacije s ključnim akterima i stručnjacima i pribavljanje mišljenja Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatskog audiovizualnog centra i Koordinacije za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja prije promjene zakona i usvajanja strateških dokumenata koji određuju djelovanje HRT-a.
Javna rasprava održana je u ponedjeljak, 16. siječnja u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu.
Duško Popović