U organizaciji Udruge Janjevo Zagreb i Osnovne škole dr. Ante Starčevića, u Zagrebu je 8. i 9. travnja održana prva smotra Dani janjevačke riječi, koja je okupila učenike osnovnih škola iz Janjeva, Kistanja i Zagreba, a oni su literarnim, dramskim, likovnim, glazbenim, plesnim te fotografskim i filmskim radovima prvenstveno pokazali raznolikost i bogatstvo janjevačkoga govora, ali i važnost svekolikog bilježenja jedne kulture koja je često bila izložena asimilaciji i nerazumijevanju.
Janjevo je naselje na Kosovu, petnaestak kilometara udaljeno od Prištine, koje nastaje početkom XIV. stoljeća, kada ovdje žive saski rudari koji iskapaju olovo i srebro. Jake trgovačke veze s Dubrovnikom i Kotorom preduvjet su dolaska katoličkog stanovništva, a cijelo vrijeme, i pod Turcima, ovdje djeluje župa sv. Nikole. Poslije Drugog svjetskog rata, a posebno početkom devedesetih, Janjevci sve više iseljavaju u Zagreb, Slavoniju i Dalmaciju, najviše u Kistanje, gdje se tradicionalno bave trgovinom i zlatarstvom. Iako se pojmom Janjevci obuhvaća uglavnom stanovnike samog Janjeva, tu se ubrajaju i Hrvati iz Letnice, Vrnavokola, Šašara, Vrneza i susjednih mjesta. U Janjevu je nekada živjelo više od osamsto stanovnika, a danas ih ima manje od dvjesto, uglavnom starijih.
Šamija
U većini osnovnih škola koje djeluju na području zagrebačke Dubrave mali Janjevci čine dobru trećinu od ukupnog broja učenika, a najviše ih je u osnovnim školama dr. Ante Starčevića i Marije Jurić Zagorke. Na poticaj Dubravke Rovičanac, profesorice hrvatskog jezika u OŠ dr. Ante Starčevića, koja se već petnaestak godina sustavno bavi poticanjem stvaralaštva svojih učenika na janjevačkom govoru, a može se pohvaliti i nekim nagradama osvojenim na različlitim učeničkim natjecanjima i susretima, pokrenuta je smotra Dani janjevačke riječi koja se već najavljuje kao tradicionalna, a za domaćinstvo druge smotre, u proljeće 2011. godine, ponudili su se Janjevci iz Kistanja.
Tomkići
Na smotri su postavljene izložbe likovnih i fotografskih radova, održane literarne, dramske, likovne, glazbene, plesne, filmske i fotografske radionice, a zatim i prezentacije učeničkih radova iz svake od ovih kategorija.
Posebnu je pažnju izazvala izložba fotografija posvećenih narodnim nošnjama Janjeva, na kojoj su nagrađeni radovi Anamarije Lulić i Ane Mate, učenica OŠ Marije Jurić Zagorke, načinjeni pod mentorstvom profesorice Nataše Jakob. Na završnoj svečanosti prikazan je i dokumentarni film Tomkići, kojeg su snimile Ivana Blažević, Monika Cimerman, Franka Hunjet, Anamarija Lulić, Monika Palić, Ana-Marija Sočić i Mihaela Zajec, članice Filmske družine ZAG OŠ Marije Jurić Zagorke, s voditeljicama Melitom Horvatek Forjan i Natašom Jakob. Priča o janjevačkom govoru, običajima, receptima za sarmu u vinovu lišću ili kolače prelivene šerbetom ukazuje na realno stanje. Među mladim Janjevcima koji danas žive u Zagrebu dio ponešto zna o kraju iz kojeg su došli njihovi roditelji ili djedovi i bake, a mnogi tamo nikada nisu bili i samo im prezimena ukazuju na korijene.
Upravo je zato smotra Dani janjevačke riječi dragocjen doprinos očuvanju vrijednih značajki podneblja iz kojeg su Janjevci potekli i jednako važan oblik dokumentiranja janjevačke prošlosti i sadašnjosti te usmjeravanja ka budućnosti.
Duško Popović