HRVATSKI FILMSKI SAVEZ
i
AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI
imaju čast pozvati vas na predstavljanje knjige
Nenad Puhovski
DIGITALNI ABECEDARIJ
audiovizualnih medija
Sudjeluju: Silvestar Kolbas, Diana Nenadić i Nenad Puhovski
Očekujemo vas u velikoj dvorani Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu (Trg maršala Tita 5), 19. studenoga 2008. (srijeda), u 11 sati.
O knjizi
Nenad Puhovski
DIGITALNI ABECEDARIJ AUDIOVIZUALNIH MEDIJA
Hrvatski filmski savez, 2008
 |
Kad se nešto već zove rječnik, pojmovnik ili abecedarij, dvije su konotacije nezaobilazne: prvo, da je to tumač, da autor ima pretenziju objašnjavati smisao nedovoljno poznatih pojmova; i drugo, sveobuhvatnost – kakav bi to bio rječnik kad čitatelj u njemu ne bi našao tumačenje gotovo svih relevantnih pojmova?
Područje digitalnog veoma ja naraslo; kako izabrati one bitne i zanimljive pojmove? Prvo, mora se znati kojeg užeg područja je pojmovnik, i drugo, kome je namijenjen.
Letimični pregled nekoliko dostupnih informatičkih (''digitalnih'') rječnika pokazuje trend njihove specijalizacije, odnosno profiliranja: svi su informatički, no neki obrađuju područja poslovne, a neki opće, ili pak inženjerske informatike, neki desk top publishing, jedni su općenito namijenjeni digitalnim fotografima, drugi baš digitalnoj obradi fotografija, treći pak video-amaterima... Kod nekih sam naslov precizira o čemu je riječ, u druge pak treba zaviriti da bi se to ustanovilo.
Nenad Puhovski je sastavljao je Digitalni abecedarij vođen svojim interesima, a to su široko shvaćeni različiti elektronski mediji povezani natuknicama audiovizualno i video - danas se to područje rado opisuje terminom multimedija. Taj pojam može zavesti jer obično podrazumijeva tehnike audiovizualnog snimanja, reproduciranja i prezentiranja temeljene na potencijalu kućnog računala, te je takva multimedija korisnički dostupna širokim masama, poslovnim i kućnim korisnicima. Podataka o takvoj multimediji u ovoj knjizi ima, no prije bi se moglo reći da je Puhovskom pravo polazište tehnika standardne televizije. Polazeći od broadcast kvalitete kao svojevrsnog audiovizualnog standarda, on u ovom radu obuhvaća i ''substandardne'' tehnike, namijenjene amaterskim korisnicima. Ipak, više pozornosti poklanja tehnikama namijenjenim specifičnim zadacima u profesionalnoj audiovizualnoj proizvodnji - standardnoj televiziji i televiziji visoke rezolucije, preplitanju različitih tehnika, kao i računalnim pojmovima koji prate nastanak, pohranu, obradu i transmisiju podataka o digitaliziranoj slici i zvuku.
Ovdje možete komentirati članak