Kino klub Split prikazuje svoje nove i stare filmove u programu
Djelomičan sistemski pregled na 35. Splitskom salonu
(13.11.-13.12.2007.)
u Kinoteci Zlatna vrata.
Dođite i pogledajte što smo vam pripremili.
Srijeda 14.11.2007. u 18.00 sati,
Kinoteka Zlatna vrata
1. Time is money (1') – Vanja Mijatović
2. Part 1, Part 2 (3'') – Zoran Boban
3. Movement (3' 25'') – Jere Gruić
4. Ecko (1' 5'') – Igor Lušić
5. Vrata (2' 2'') – Luka Mimica
6. Remi (6' 29'') – Jere Gruić
7. Ellipse (8' 21'') – Sunčica Fradelić
8. Forming Time (13' 7'') – Sunčica Fradelić
9. Petak (2' 31'') – Igor Lušić
10. Motovun, No Red Carpet (9' 11'') – Višna Mamić, Marčela Zanki
11. Song to sing when I'm lonley (3' 29'') – Miran Čolić
Srijeda 14.11.2007 u 20.00 sati,
Kino klub Split
Filmovi Zdravka Mustaća u produkciji HFS-a, uz prisustvo autora:
Nigredo (24 min.)
Planktoni (35 min.)
Bastion (29:48 min.)
Četvrtak 15.11.2007 u 18.00 sati,
Kinoteka Zlatna vrata
Filmovi Zdravka Mustaća u produkciji Kino kluba Split:
1. Zovem se film
2. Žuta kuća
3. Kathmandu
4. Izložba dodira
5. Šir Haširim
6. I nek se čuje urlik djevičanski slobodan
7. Gdje je Magdalena Kazimirovič
Zdravko Mustać rođen je u Zadru, 9. rujna 1961. Nakon završene osnovne i srednje škole u Zadru, upisuje Pravni fakultet u Splitu. Filmove počinje snimati 1981. godine. 1986. završava Filmsku školu Kino kluba Split u kojem nastavlja svoje djelovanje kao član tadašnjeg kruga splitskih filmskih alternativaca snimivši preko 20 filmova. Nakon 1992. uglavnom radi video-umjetnička djela. Kao član umjetničke grupe Ledeno doba, iz Privlake kraj Zadra, ostvaruje niz prošireno medijskih projekata. Od 1986. redovito sudjeluje na festivalima i revijama u Hrvatskoj (ondašnjoj Jugoslaviji) i Europi.
Filmovi i videodjela su mu uključena u retrospektivne programe i antologije hrvatske avangarde
(Zagreb, 1993., Mohelnice, 1995., London, 1995., Dessau, 1995., Edinbourg 1996., Kopenhagen, 1995., New York City 1998., London, 1998., Budimpešta 1999. i dr.) Za filmove je primio brojne nagrde i diplome (dva Oktavijana Hrvatskog društva filmskih kritičara 1996. i 1999. na Danima hrvatskog filma i dr.). Autorske projekcije održao je u Splitu 1995. u Kinu Zlatna vrata, u Zagerbu u MM centru 1996. i u Institutu otvoreno društvo 1999.).
Kino klub Split osnovan je 27.ožujka 1952. godine. Djelovanje njegovih članova u javnosti je prepoznato kao jedna od izvornih odrednica hrvatske neprofesijske i alternativne kinematografije. Tijekom pet desetljeća postojanja u produkciji Kino kluba Split realizirano je preko 300 kratkometražnih uradaka, a od toga 276 na filmskoj vrpci.
Unatoč brojnim promjenama adresa, u prostorijama Kino kluba Split, koji se danas nalazi u Domu mladeži (Savska bb), svoja prva znanja o filmu stjecale su mnoge generacije. Vlastite filmove je, s većim ili manjim uspjehom, snimalo preko 80 autora. Na brojnim smotrama, revijama i festivalima neprofesijskog i alternativnog filma, u zemlji i inozemstvu, Klub je mnogo puta nagrađivan, uvrstivši se tako među najproduktivnije i najuspješnije klubove u Hrvatskoj.
Tijekom proteklih pedeset godina, u Klubu su se formirale četiri generacije autora.
Prva generacija autora (Nožica, Bogdanović...) su ujedno i osnivači Kluba. Djelovali su 50-ih godina prošlog stoljeća te su realizirali dva filma.
Druga generacija, poznata kao Zlatna generacija, nastupa na scenu 10 godina kasnije. Martinac, Zafranović, Verzotti, Nakić, Pivčević, Kursar, Crvelin, Drušković i Buljević u povijesti Kluba ostavili su najdublji trag po broju snimljenih filmova, dobivenih nagrada, ali nadasve po uvaženim estetskim postulatima gledanja na film. Svojim otvorenim i nekompromisnim pristupom uspjeli su kreirati filmove prepoznatljive forme, nazvane Splitska škola filma. Ova generacija izbacila je četiri majstora neprofesijskog filma, te četiri majstora kandidata.
Nakon očekivanog prelaska autora 60-ih u profesionalni film, 70-ih godina javlja se generacija koja kreira nov i različit pristup estetici i poimanju filmske umjetnosti. Ovoj generaciji pripdaju autori: Karabatić, Tasić, Bošnjak, Bojić...
Četvrta generacija autora djeluje 80-ih godina. Ne narušavajući logičan razvoj, kontinuitet i opću prepoznatljivost Splitske filmske škole, ova generacija ipak donosi nešto novo. Brojnošću autora i filmova ravnopravno stoji uz bok svojim predhodnicima. Najznačajniji predstavnici ove generacije su: Batinović, Bezić, Fradelić, Mustać, Poljak, Štambuk...
90-ih godina pojavljuje se jeftinija i funkcionalnija video tehnika. Zbog velikog otpora tadašnjih autora prema novoj tehnici, filmovi se počinju snimati relativno kasno, a njihov izričaj nije uvijek na tragu starijih generacija. Ipak, treba spomenuti Soldu, Jurčevića i Maleša.
U današnje vrijeme, nastavljajući putem svojih predhodnika, stvara se nova, peta, generacija autora (Gruić, Lušić, Fradelić...). Suvereno vladajući novim video sustavima snimaju u miniDV formatu te montiraju na digitalnoj, nelinearnoj, montaži.
Ovdje možete komentirati članak