Mnogi znalci smatraju novu knjigu Midhata Ajanovića Ajana Film i strip: Eseji o autorima, estetici i kreacijama nastalim u intermedijalnom kontekstu stripa, animacije i filma (Ogranak Matice hrvatske, Bizovac, 2018.) njegovim najboljim dosadašnjim stručnim djelom. U jedanaest eseja, nastalih u razdoblju od proteklih petnaestak godina, Ajanović predstavlja svoju povijest animacije, filma i stripa, od Vikinga Eggelinga ili animacije kao univerzalnog jezika, preko Dashiella Hammetta odnosno usporedne analize urbanog trilera, Huga Pratta (kojeg smatra najvećim genijem stripa), Federica Fellinija koji se nekada bavio i karikaturama i stripom što je utjecalo i na njegovo kasnije filmsko stvaralaštvo, najvažnijeg filmskog nadrealista Luisa Buñuela, hrvatskog strip autora i animatora Krešimira Zimonića (koji je ilustrirao naslovnicu i dijelove ove knjige), pripovjedni postupak stripa Ken Parker Giancarla Berardija i Ive Milazza, jednog od najistaknutijih autora modernog švedskog i europskog filma Roya Anderssona, „ženske crte“ u britanskoj animaciji i stripu, dokumentarnog u filmu, animaciji i stripu, njihovim vezama i autorskim svjetovima do velikana stripa Andrije Maurovića, animatora Alexandra Alexeieffa, razvoja računalne animacije i važnosti Johna Lassetera u njenom usponu, odnosno propitivanja digitalnoga razvoja i moralne krize. Svakako nezaobilazan rad za kulturološko razmatranje umjetničkih strujanja dvadesetoga i dvadeset prvoga stoljeća.
Midhat Ajanović je rođen 1959. godine u Sarajevu, u kojem je studirao novinarstvo, a filmsku animaciju u Zagrebu. Doktorirao je filmologiju 2009. godine u Göteborgu, Švedska, s doktorskom tezom Den rörliga skämtteckningen (The Moving Cartoon). Autor je animiranih filmova Heroj (1984), Forum, Sarajevo, Post scriptum (1985), Poruka (1987), Rekorder (1988), Goya–Munch–Lautrec (1989) odnosno Ikar (1990), sve u produkciji Bosna film, Sarajevo, zatim Voajer (1992), Atlanta, Sarajevo, pa dokumentarca The Journalist (2001), Karivold film, Fredrikstad, Norveška te djelomično animiranih Point of Mouth (2010), SaGa, Sarajevo odnosno Mi (2011), SaGa, Sarajevo i Zagreb film, Zagreb. Dobitnik je, između ostalih, nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije Svjetskog festivala animiranog filma Animafest, Zagreb 2006.
Od 1994. godine živi i radi u Švedskoj, profesionalno se bavi pisanjem i crtanjem, a podučavao je povijest filma i animacije na Višoj školi za animaciju u Eksjöu te na Odjelu za filmske studije Sveučilišta u Göteborgu (do 2010.) i Odsjeku za animaciju i vizualne komunikacije sveučilišta West u Trollhättanu. Višegodišnji je predavač animacije na Školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić.
Objavio je niz autorskih knjiga karikatura i strip-albuma, a stripovi nastali po njegovim scenarijima tiskani su na bošnjačkom, švedskom i talijanskom jeziku. Od 1983. objavljuje eseje, satire i romane, između ostalih Kultura srca (1983), Strip i film (1987), Jalijaš (1998), Gađan (1999) odnosno Useljenik (1999) objavljen u Švedskoj i Bosni, pa Portret nacrtan ugljem i kišom (2001), Katapult odnosno Moji filmovi (2003), Animacija i realizam (2004), kao izdanje Hrvatskog filmskog saveza na engleskom i hrvatskom, De visuella tonsättarna–animationens mästare i urval (The Visual Composers–a choice of masters of animation) na švedskom (2006), Karikatura i pokret (2008), ponovo s HFS-om kao izdavačem, kao i monografija Život u crtanom filmu/Life in a Cartoon (2010), na hrvatskom i engleskom te Salijevanje strave (2010) u Göteborgu i Die visuella tonsättarna 2 (2012) u Švedskoj. Najnovija su mu djela Time Lapse (2016.) i prvi krimi roman Dva muža Karoline Lotman (2017).
Sam sebe opisuje kao profesora i pisca koji voli crtanje i film.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com