Kontrazoom Duška Popovića

Facebook HFS
12.04.2017.
Izložbe u Ateni i Kasselu
Radovi Tomislava Gotovca na izložbi Documenta 14

U Ateni je 8. travnja, u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti, otvorena izložba Documenta 14 koja je postavljena do sredine lipnja, kada se seli u Neu Galerie u Kasselu, a tamošnja će postava potrajati sve do 17. rujna. Ovogodišnja je izložba četrnaesta po redu, a prva je održana još 1955. godine u Kasselu, kad joj je primarni zadatak bio obnova uključenosti poslijeratne Njemačke, posebno naravno njenog zapadnog dijela, u glavne tokove svjetske suvremene kulture, kako bi se i na taj način ublažile teške posljedice dugogodišnjeg razdoblja obilježenog represivnom hitlerovskom politikom i posljedicama Drugog svjetskog rata. Izložba je pokrenuta u jeku hladnoratovskog zaoštravanja odnosa između nekadašnjih saveznika, SAD i SSSR-a, a izbor Kassela, trećeg po veličini grada u Hessenu, blizu granice s Donjom  Saskom, koji se nalazi u srcu Njemačke i bio je nedaleko nekadašnje granice između Zapadne i Istočne Njemačke, bio je posebno i simbolički važan.

Proteklih se šezdeset i više godina izložba, koja se održava u četvoro ili petogodišnjem ritmu,  razvila u manifestaciju koja istovremeno sumira suvremene umjetničke trendove te revalorizira opuse recentnih ali i umjetnika iz bliže ili dalje prošlosti. Posebnu su važnost u tom procesu imali kustosi, od osnivača i glavnog kustosa u prva četiri izdanja Arnolda Bodea do ovogodišnjeg umjetničkog direktora Adama Szymczyka, inače suosnivača Foksal Gallery Foundation u Varšavi i dugogodišnjeg direktora Kunsthalle u Baselu. Izložbe su u pravilu popraćene brojnim događanjima, od diskusija, predstava i projekcija do akcija i performansa koji joj daju dodatnu dinamiku. Obično traju stotinu dana, a protekla je, trinaesta Documenta, održana 2012., imala više od  900.000 posjetitelja.

Umjetnici s područja bivše Jugoslavije sudjeluju na Documenti od njenog drugog izdanja, 1959. godine kada su izlagali Edo Murtić, Vojin Bakić i Drago Tršar. I na svim ostalim su bili zastupljeni, između ostalih radovima Dušana Džamonje, Brace Dimitrijevića, Marine Abramović, Slavena Tolja, Andreje Kulunčić, Ivana Kožarića i Mladena Stilinovića, a najčešća je bila Sanja Iveković koja se pojavila više puta, pa je i jedna od najprisutnijih umjetnica u cijeloj povijesti ove manifestacije.

Na Documenti 14 izloženi su i radovi Tomislava Gotovca koji je često djelovao u urbanom prostoru, od fotografskih serija snimljenih u zimskom pejzažu na Sljemenu,  preko akcija izvedenih u Beogradu, Osijeku, Puli, Splitu, Rijeci ili Dubrovniku pa do zadnjih, na ulicama Ljubljane i Zagreba 2009. godine. Upravo taj aspekt njegovog rada predstavljen je ovoga puta. Čišćenje javnih prostora, izvedeno u Zagrebu 28. svibnja 1981. godine, bila je umjetnikova posveta Vjekoslavu Freceu, grafičkom radniku i predratnom sindikalcu kojeg su građani nazivali apostol čistoće i boljševik.  Gotovac je, odjeven u improviziranu pregaču s otisnutim nazivom akcije, pedantno prikupio sve smeće na Cvjetnom trgu, a na izložbi u Ateni je taj rad predstavljen u obliku instalacije sastavljene od dokumentarnih fotografija autora Ivana Posavca, radne pregače, lopatice i metle i prikupljenog smeća. U Kasselu će Gotovac biti zastupljen prezentacijom akcije Prošenje (Molim milodar, hvala, umjetnik u prošenju) koja je izvedena 26. prosinca 1980. godine u Zagrebu.

Radovi Tomislava Gotovca bili su dio brojnih kolektivnih izložaba, od Museum of Modern Art u New Yorku (2015.) ili Biennala u Veneciji (2011.) te niza samostalnih izložaba u Parizu, Valenciji, New Yorku, Beču i Berlinu, a ovo je posebno priznanje za umjetnika čiji opus karakterizira radikalni i beskompromisni pristup životu i umjetnosti. Radovi pripadaju umjetnikovoj ostavštini i u vlasništvu su njegove kćerke Sarah Gotovac. Izlaganje je realizirano posredovanjem Instituta Tomislav Gotovac koji je osnovan zbog  čuvanja, stručne obrade, prezentacije i promocije umjetnikovog opusa te uz asistenciju Galerije Gregor Podnar, Berlin.

Retrospektivna Gotovčeva izložba priprema se ove jeseni u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, u novom prostoru muzeja u bivšoj tvornici Rikard Benčić.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com

Kontrazoom
Duška Popovića

Četvrta sjednica Skupštine HFS-a

Samo mijena vječna jest!

U utorak je održana četvrta sjednica Skupštine Hrvatskog filmskog saveza koja se između ostaloga pozabavila prijedlogom godišnjeg izvještaja za 2016., završnog računa te izvještaja Nadzornog odbora, izvještajem o radu Saveza između dvije održane Skupštine... »više

Monografija

Od A do V

U monografiji VANIMA-e, objavljenoj koncem 2016. godine, uvodne su tekstove napisali Margit Buba Antaurer, evocirajući uspomene na prvi kino klub Radost u Varaždinu, osnovan pri I. osnovnoj školi 13. listopada 1964. godine... »više

Obljetnica Kino kluba Split

Zavidnih 65

Svoju će vrijednu obljetnicu Kino klub Split obilježiti godišnjom klupskom produkcijom koja je rekordna po ukupnom trajanju, a može se pogledati u okviru šeste klupske Smotre odnosno u pet projekcija koje će se održati u projekcijskoj sali KKS... »više

Filmski četvrtak u HDA

Hrvatska prije sedamdeset godina

Unutar ciklusa projekcija dokumentarnih filmova prikupljenih u zbirci Hrvatskog državnog arhiva-Hrvatskog filmskog arhiva, koje se već nekoliko godina pod nazivom Filmski četvrtak u HDA kontinuirano odvijaju svakog trećeg četvrtka u mjesecu... »više