Projekt je vrijedan više od četrdeset milijuna kuna, od čega je 80% sredstava sufinancirano u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je 15% osigurano nacionalno, a njegovom provedbom se osigurava sigurna pohrana digitalnih kulturnih sadržaja na jednome mjestu, uspostavlja jedinstven informacijski sustav koji će svim korisnicima omogućiti standardizirani pristup tako pohranjenim sadržajima, ojačavaju kapaciteti svih stručnjaka koji djeluju u području kulturne baštine, u razumijevanju i svladavanju tehnika digitalizacije, prezentacije i pohrane te uspostavlja cjeloviti standard i model koji će za dulje vremensko razdoblje osigurati rad u uređenom sustavu.
Traje 36 mjeseci i provodi se u fazama. Za sada su osigurana sredstva za prvu fazu, uspostavu sustava, odnosno postavljanje kompletne infrastrukture za digitalizaciju. Nositelj je Ministarstvo kulture, u partnerstvu s Hrvatskim državnim arhivom (HDA), Hrvatskom radiotelevizijom (HRT), Muzejom za umjetnos ti obrt (MUO) te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u Zagrebu, a njime će se osnažiti pristup kulturnoj baštini u digitalnom obliku te je trajno zaštititi sustavnom i standardiziranom pohranom na jednome mjestu. Uspostavom informacijsko-komunikacijskog sustava i centralnog repozitorija, jedinstvenog pristupa i korištenja digitalizirane građe kulturne baštine omogućit će se njena dostupnost građanima, znanstvenicima, studentima, poslovnim subjektima te zajednici arhiva, knjižnica i muzeja, a korištenje digitalne kulturne baštine poticat će se u područjima znanosti, obrazovanja i turizma.
Rješavaju se dva ključna problema - pohrana gradiva koje se digitalizira i pristup tom gradivu. Od 2000. godine je HDA, zajedno s ostalim hrvatskim arhivima, digitalizirao oko devet milijuna stranica gradiva, a količina koju treba digitalizirati premašuje stotine milijuna stranica. Trenutno se arhivski fundus HRT-a između ostalog sastoji od 243.661 kazete beta formata i filmske građe u trajanju od čak 36.500 sati, a ovim projektom steći će se uvjeti za očuvanje izuzetno opsežne audio-vizualne građe i omogućiti pristup nekim već zaboravljenim sadržajima iz naše povijesti. Konačno, projekt će, uz očuvanje kulturne baštine, učiniti tu građu prezentnijom na web platformama, čime se otvaraju vrata hrvatskih muzeja i kulturne baštine cijelom svijetu. MUO je s digitalizacijom počeo prije desetak godina, a ima oko 70 tisuća digitaliziranih zapisana web portalu digitalizirane muzejske baštine Europeana. ANSK, kao krovna kuća knjižničnog sustava čija je jedna od zadaća i uspostava nacionalne digitalne knjižnice, već petnaest godina radi na programima digitalizacije kroz niz parcijalnih projekata te ima dosta iskustava na tom području.
Projekt je poseban zbog činjenice da se radi o jedinstvenom sustavu trajne pohrane, odnosno o standardima i normama koje će biti primjenjivane jer se radi prema međunarodnim i nacionalnim smjernicama i normama. Sustav je ujedno i jedino racionalno i ekonomski prihvatljivo rješenje za budućnost.
Svakako i digitalizacija filmske baštine, kako profesionalne tako i amaterske, mora u ovakvim i sličnim projektima naći mjesto koje zaslužuje. Procesi traju ali nisu toliko obuhvatni niti brzi koliko bi bilo potrebno pa valja očekivati kvalitetne pomake u kojima će svoj doprinos dati i Hrvatski filmski savez kao krovna udruga cjelokupnog amaterizma u nas, koji je ušao u desetu deceniju.
Duško Popović
popoviccdusko@yahoo.com