U utorak je u kino dvorani na Trgu žrtava fašizma 14 u Zagrebu održana redovna Skupština Kinokluba Zagreb koja se pozabavila nizom tema važnih za nesmetano poslovanje i postojanje Kluba te nekima od aktivnosti kojima će se obilježiti vrijedna obljetnica koja nas očekuje iduće godine.
Tako je jednoglasno usvojen izvještaj Nadzornog odbora za 2016. kojeg je podnio Ljubo Zdjelarević, kao i prijedlog i objašnjenje zasebnog akta o iznosu članarine kojeg je obrazložila glavna tajnica Maja Čuljak te prijedlog o osnivanju Suda časti KKZ i prijedlog njegova pravilnika kojeg je razjasnio predsjednik KKZ Vedran Šuvar.
Najviše je pažnje posvećeno prezentaciji i usvajanju promjena Statuta Kinokluba Zagreb, o čemu se dugo raspravljalo. Svrha je ovih promjena osiguranje što veće demokratičnosti u svakodnevnom radu KKZ i u donošenju bitnih odluka, uz vođenje brige o redovitom mijenjanju klupskoga vodstva i obnavljanju članstva Kluba. Upravo je sadržajna i argumentirana rasprava o gotovo svakoj formulaciji navedenoj u prijedlogu teksta novog Statuta pokazala da su članovi Kinokluba Zagreb duboko zainteresirani za jednako uspješan nastavak postojanja i rada, utemeljen na dugoj tradiciji najstarijeg amaterskog kinokluba u nas, ali i za nove sadržaje i oblike djelatnosti, koji će tu tradiciju još više oplemeniti i prilagoditi je suvremenim okolnostima, medijskim inovacijama i tehnološkom napretku.
Od posebne je važnosti bilo i predstavljanje i usvajanje programa novoosnovanog Odsjeka za očuvanje materijalne baštine KKZ, čiji je smisao i suštinu razjasnila Petra Belc. Jedan je od prvih zadataka Odsjeka prikupljanje, zaštita, obrada i prezentiranje opusa diplomirane pravnice i prve majstorice amaterskog filma u nas Tatjane Ivančić (titulu je dobila 1980. godine), rođene u Crikvenici i vječno zaljubljene u more koje će joj biti trajna filmska inspiracija, najplodonosnije autorice (i autora!) u povijesti KKZ, koja je u dvadesetak godina, od 1967. do 1986. (a valja naglasiti da je to vrijeme prije sveopće digitalizacije, kada su produkcijski uvjeti biti bitno teži te da joj činjenica što je bila sredovječna žena baš i nije išla u prilog u tadašnjem macho okruženju kolega), snimila čak 74 filma i za četiri rada nadmašila stomatologa i sina jednog od prvih popravljača i izrađivača filmske opreme u nas dr. Maksimilijana Paspu, osnivača (s Oktavijanom Miletićem i drugima) i prvog predsjednika kinosekcije u sklopu Foto kluba Zagreb koja je počela s djelovanjem 1928. godine, i iz koje se 1935. razvio samostalni Klub kinoamatera Zagreb, a 1953. obnovio rad kao Kino klub Zagreb.
U svjetlu spoznaje da se 2018. obilježava devedeseta obljetnica osnivanja prvog amaterskog kinokluba u ovom dijelu svijeta, koji će 1933. s radovima svojih članova biti sudionikom Međunarodnog festivala u Parizu, a dvije godine poslije u Barceloni i među osnivačima Međunarodne federacije kinoamatera UNICA, Skupština Kinokluba Zagreb jednoglasno je usvojila odluku o izradi nove monografije Kluba te o dovršenju dokumentarnog filma kojeg je prije desetak godina osmislio i sa suradnicima počeo snimati tadašnji predsjednik KKZ Vedran Šamanović. Slijedom tragičnih okolnosti film nije dovršen, a devedeseta obljetnica je idealna prilika da se ovaj vrijedan posao, posve na tragu očuvanja materijalne baštine Kinokluba Zagreb i hrvatskog filmskog amaterizma u cjelini konačno zaokruži.
Osim monografije i filma program obilježavanja devet decenija Kinokluba Zagreb sadrži niz drugih aktivnosti i sadržaja kojima će se obljetnica dostojno obilježiti.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com