U prvom dijelu jučerašnjeg predavanja polaznicima Prvog stupnja seminara medijske kulture prof. dr. Hrvoje Turković zaokružio je temu struktura filmskog djela započetu dan ranije, a zatim govorio o filmskim vrstama, dok su polaznici Drugog stupnja poslušali izlaganje filmske kritičarke Rade Šešić o redateljicama u suvremenom BiH filmu. Mirjana Jukić, prof. i Katica Šarić, mag. paed. soc. održale su završnu vježbu multimedija u teoriji i praksi za polaznike Prvog stupnja, a još pripremaju cjelodnevno događanje pod istim nazivom koje će se za sve zainteresirane održati u subotu. Svoje završne metodičke vježbe za nastavu filmske umjetnosti u srednjim školama za polaznike Drugog stupnja održale su Ana Đordić, prof. i doc. art. Jelena Modrić, filmska montažerka.
Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić temeljno je posvećena edukaciji edukatora, dakle učiteljima i profesorima osnovnih i srednjih škola koji će stečena znanja prenositi svojim učenicima, u okviru nastave medijske kulture kao četvrtog stupa nastave hrvatskog jezika. Njihova je zastupljenost među polaznicima bila dominantna u prvim godinama održavanja Škole, a kasnije su se priključili i članovi amaterskih filmskih klubova, studenti i drugi kojima je medijska kultura već bliska ili joj tek pristupaju. No, uloga i važnost edukatora je i dalje osnova sadržaja Škole.
Photo by Mateja Ilijašev
Sadašnjem trenutku multimedija u nastavi te potrebama i realnim mogućnostima promjene bio je namijenjen okrugli stol koji je u četvrtak održan na Školi medijske kulture čiji su uvodničari bili dr. sc. Bruno Kragić, predsjednik Savjeta Škole, Vera Robić-Škarica, voditeljica Škole i Mirjana Jukić, prof., članica Savjeta i dugogodišnja polaznica, a već više godina i voditeljica vježbi za polaznike Prvog stupnja seminara medijske kulture. Moderatorica je razgovora bila novinarka i urednica HRT-a Višnja Biti, a za njenu je emisiju Zašto tako cijeli okrugli stol i snimljen i bit će emitiran u rujnu. Sudjelovali su i brojni polaznici oba stupnja seminara medijske kulture, ali i drugi polaznici Škole među kojima je bilo i nekih veterana, koji su u Školi svih osamnaest godina ili koju godinu kraće, kao i početnici kojima je ovogodišnja Škola prvo iskustvo te vrste.
Rasprava je pokazala usklađenost promišljanja o multimedijskoj pismenosti u nas. I pored višegodišnjih nastojanja da se nastava medijske kulture uvede kao poseban predmet ili bar da se broj nastavnih sati hrvatskog jezika poveća, mnogi kažu i podvostruči u odnosnu na sadašnje stanje, ona i dalje ovisi o osobnoj inicijativi učitelja i profesora. Situacija je u osnovnim školama nešto bolja, jer od oko osamsto osnovnih škola u nas u više od stotinu postoje organizirane školske filmske skupine (mnogi su voditelji prisutni kao polaznici i na ovoj Školi, a većina je svoju aktivnost započela nakon sudjelovanja u sadržajima bar jedne ili više Škola) pa se uz teorijsku nastavu učenici bave i praktičnim snimanjem dokumentarnih ili igranih, ponekad i animiranih pa čak i eksperimentalnih filmova, a u srednjim je školama daleko lošije jer tek u manje od deset (ili pet?) postoje ovakve aktivnosti.
Opći je dojam i da se stalno krećemo u svojevrsnim krugovima. Istaknuti metodičari i praktičari na svim razinama, od sveučilišne do osnovnoškolske te voditelji i polaznici Škole medijske kulture Dr. Ante Peterlić, kao jedine institucija te vrste i tog opsega u nas, trajno se zalažu za bitne promjene, Škola obrazuje potrebne kadrove za provedbu novog koncepta multimedijske nastave, a onda se protokom vremena nađemo tamo gdje smo već bili prije nekoliko godina.
Očito, borba se nastavlja!
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com