Sa svoja je 133 kilometra Bednja najduža rijeka u nas, ako se kao kriterij uzme da su i izvor (u Maceljskom gorju, 320 metara nad morem) i ušće u Dravu (Mali Bukovac blizu Ludbrega) unutar domaćih granica. Kažu da je danas možda i kraća, jer je uslijed raznih prirodnih i ljudskih aktivnosti tok nešto izmijenjen. Prije utoka u Dravu prolazi kroz mjesta Trakošćan, Bednju, Lepoglavu, Ivanec, Beletinec, Novi Marof,  Varaždinske Toplice i Ludbreg. Pripada crnomorskom slivu, a pritoke su joj Crnoglavec, Trnovčica, Drenovec, Rakovec, Ljuba potok, Korunščak, Bistrica, Marinšek, Voča i Žarovnica. Nije plovna, a smatra se prirodnom granicom između Kalnika i Topličkog gorja, odnosno Zagorja i Podravine.

U 25 naselja na području općine Bednja danas živi manje od četiri tisuće stanovnika, s padom od oko osamsto ljudi u odnosu na popis iz 2001. U najboljim vremenima bilo ih je više od jedanaest tisuća. Najveća je sama Bednja, danas s manje od osamsto stanovnika, a najmanji Sveti Josip u kojem ih živi tek pet. Prije desetak godina u Trakošćanu je bilo malo više od dvadeset stanovnika, a sada se broj prepolovio. Govore izvornim narječjem hrvatskog jezika koji je bednjansko-zagorsko podnarječje kajkavskog narječja i po komu ga možda i najviše prepoznaju iako ga teško ili nikako ne razumiju.

U Trakošćanu je 2000. održana Druga škola medijske kulture, a do 2005. godine iduće, sve do sedme. Poslije nekoliko godina održavanja u drugim mjestima šesnaesta Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić se vratila u Trakošćan, a zatim su ovdje održane još dvije, uključujući ovogodišnju.

Iako je ozbiljno nagrižen bijelom kugom, odseljavanjem i starenjem stanovništva, kraj je pun prirodnih ljepota i spomenika prošlosti, a preostali se ljudi trude zaustaviti ili bar usporiti ove procese. Bezbroj je tema zanimljivih filmašima, fotografima te novinarima koji bilježe kamerom, radijskim snimačem ili perom. A nije na odmet ni samo prošetati ili obići poneku znamenitost ili zanimljivost, nakon ili između predavanja, snimanja i montaža.    

Jučer je o mjestu i značaju zagrebačke škole crtanog filma u općoj povijesti animiranog filma polaznicima Prvog seminarskog stupnja govorio dr. sc. Midhat Ajanović, a dr. sc. Irena Paulus govorila je na Drugom o glazbi u nijemom filmu. Održane su i vježbe za polaznike Prvog stupnja naslovljene multimedija u teoriji i praksi koje su vodili Mirjana Jukić, prof. i Katica Šarić, mag. paed. soc. te metodičke vježbe za nastavu filmske umjetnosti u srednjim školama za polaznike Drugog, pod vodstvom Ane Đordić, prof. i doc. art. Jelene Modrić, filmske montažerke.

Večernje projekcije postaju sve slikovitijima. Doduše, mora se primijetiti kako su ovogodišnji polaznici u prosjeku mrvicu tiši i neskloniji aktivnom sudjelovanju u jutarnjim analizama, srećom uz nekoliko vrijednih iznimaka, ali navečer se posve opuste. Za filmske priredbe ne baš prilagođene stolice često zamijene ležernim  sjedenjem na podu, vole glasno reagirati na pojedine filmske scene, pa da se još  nađu kakve kokice ili osvježavajuće piće bilo bi teško razlikovati dvoranu nekakvog  multiplexa od ove trakošćanske, namijenjene edukativnom prikazivanju filmova koje gledaju s analitičkim razumijevanjem.

I s ljubavlju i žarom za filmom, koju su i prije imali, a u Školi medijske kulture se rascvjetala i razbuktala do kraja.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com