Zapis

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske (Biblioteka Kulturni razvitak - Velika edicija, knj. 4), Zagreb, 2003. - 484 str. U Velikoj ediciji biblioteke Kulturni razvitak Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je knjigu dr. sc. Hrvoja Turkovića i dr. sc. Vjekoslava Majcena pod naslovom Hrvatska kinematografija. Povijesne značajke, suvremeno stanje, filmografija (1991-2002). Prvi dio knjige sadrži uvodnu studiju dr. sc. Hrvoja Turkovića o ključnim povijesnim značajkama kinematografije i kinematografske kulturne politike u Hrvatskoj. Značajke se tematiziraju u odjeljcima: Izvorna potražnja za filmom u Hrvatskoj; Tržište i komercijalnost domaće proizvodnje; Oblici povijesne subvencijske i upravne regulacije; Zlatno doba razvoja kinematografije; Aktiviranje stvaralačkih, stilskih razvojnih tokova; Razvoj bez rasta (sedamdesete i osamdesete godine); Tranzicijska situacija (1991-2001); Ključni problemi devedesetih i razvojni zadaci; Treba li pomagati opstanak hrvatske kinematografije?; Pobijanje opravdanosti otpisivanja domaće proizvodnje; Zaključak. Drugi dio knjige sadrži Izvještaj o stanju hrvatske kinematografije koji je zamislila i provela oveća grupa stručnjaka uz potporu Regionalnog ureda za kulturu Instituta Otvoreno društvo-Hrvatska, a u sklopu šireg projekta ustanovljavanja nove kulturne politike (sastavio dr. sc. Hrvoje Turković, uz pomoć dr. sc. Vjekoslava Majcena). Izvještaj daje sustavan pregled ukupnog područja kinematografije u Hrvatskoj, pretežito na sumativan i statistički način, ali i s podrobnim opisima ključnih ustanova, udruga, poduzeća i manifestacija. Analitič ki sadržaj: Uvod: O projektu i njegovim nositeljima; Državna legislativa: Pregled legislativnih područja, Zakon o kinematografiji, Zakon o kulturnim vijećima, Zakon o Hrvatskoj radioteleviziju, Stimulativni zakoni i uredbe; Državna i regionalna tijela: Ministarstvo kulture, Grad Zagreb-Gradski ured za kulturu, Regionalni uredi za kulturu; Proizvodnja: Opći pregled, Struktura proizvodnje, Proizvodna poduzeća, Nekomercijalna proizvodnja; Distribucija (komercijalna i nekomercijalna); Prikazivalaš tvo i posjet filmskih predstava: Komercijalna kina i posjet, Videotečna posudba filmova, Televizijsko prikazivanje filmova, Nekomercijalno i kulturno-promotivno prikazivanje, Festivali; Obrazovanje: Sveučilišno umjetničko obrazovanje, Sveučilišno znanstveno-humanističko obrazovanje, Srednjoškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje, Tečajevi, radionice, periodične škole; Zaštita filmske baštine: Hrvatska kinoteka- Hrvatski državni arhiv, INDOK-Hrvatska radiotelevizija; Udruge: Strukovne udruge, Udruge šireg kulturnog profila; Nakladništvo: Knjige o filmu, Specijalizirani filmski časopisi, Medijska publicistika; Televizija; Zaključak. Treći dio knjige sadrži Filmografiju hrvatskog filma koja obuhvaća filmsku i videoprodukciju ostvarenu u razdoblju od 1991. do 2002. godine. S ukupno 1.154 obrađenih naslova predstavlja pokušaj djelomične sistematizacije novije hrvatske kinematografije. Filmografiju od 1991. do 2000. godine izradio je dr. sc. Vjekoslav Majcen a od 2001. do 2002. godine Daniel Rafaelić. Sastavni dio filmografije su kazalo naslova i imensko kazalo. Četvrti dio knjige pod nazivom Dokumentacija sadrži pregled izvora informacija o hrvatskoj kinematografiji, bibliografiju filmskih izdanja, pregled relevantnih zakona i uredbi i međunarodne uključenosti te adresare ustanova, udruga i poduzeća vezanih za kinematografsku djelatnost: ključna državna tijela; poduzeća, ustanove i udruge s filmskom proizvodnjom; umjetničke organizacije s filmskom proizvodnjom; distributeri; televizijske postaje; kabelske televizije s koncesijom; festivali i revije; kina; nekomercijalni prikazivači; arhivi; viši studiji, seminari i radionice; udruge; registrirani kinoklubovi; filmski časopisi i godišnjaci. Uz bilješku o autorima, sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku knjiga sadrži Uvodnu riječ dr. sc. Antuna Vujića, ministra kulture Republike Hrvatske i pogovor mr. sc. Ive Škrabala. Autor Sto i jedne godine filma u Hrvatskoj u pogovoru je zabilježio: Premda bi monografija o hrvatskoj kinematografiji ispunila svrhu na prvoj razini obavijesnosti i bez Turkovićeve uvodne studije, tek s njom predviđena knjiga dobiva smisao znatno veći od priručnika za profesionalce, pa postaje zaokružena problemska monografija koja potiče na kreativno promišljanje brojnih problema iz aspekta onoga što smo imali, što imamo i što bismo mogli i trebali imati. Kvaliteti i potpunosti ove monografije kao dugoročno nenadomjestive publikacije pridonose i prilozi pokojnoga vrsnog i savjesnog istraživača naše filmske povijesti Vjekoslava Majcena... Monografija o kinematografiji svojim pristupom i temeljitim zahvatom u sveobuhvatnost problematike mogla bi poslužiti i kao uzor za slične pothvate o drugim područjima kreativnih djelatnosti u hrvatskoj kulturi. Izvršni nakladnik knjige je Hrvatski filmski savez.