Hrvatski Filmski Ljetopis

Facebook HFS

Hrvatski filmski ljetopis

Projekt izdavanja filmološkog časopisa Hrvatski filmski ljetopis bio je zajednički pothvat Hrvatske kinoteke pri Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskog društva filmskih kritičara i Filmoteke 16 iz Zagreba, a danas je izdanje Hrvatskog filmskog saveza (sa središtem u Zagrebu). Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ureda za kulturu grada Zagreba, časopis je počeo izlaziti 1995. godine kao tromjesečnik, te je u dvadeset godina tiskano 80 brojeva.

Časopis je evidentiran u FIAF International Index to Film Periodicals, u Arts and Humanities Citation Index, u SCOPUS-u te u najprestižnijoj međunarodnoj bazi radova Web of Science (WoS).

Hrvatski filmski ljetopis - 95 / 2019.

U ovom broju

Iz tiska je izašao novi broj Hrvatskog filmskog ljetopisa (95 / jesen 2018, 200 stranica), najuglednijeg filmološkog časopisa u ovom dijelu Europe, čiji je nosivi temat posvećenu prikazu nacionalnih identiteta na filmu. U njemu Nemanja Zvijer na primjeru hrvatskih djela iz 1990-ih tumači vizualnu reprezentaciju nacije u filmskoj perspektivi, Marina Matešić i Iva Rogulja Praštalo iz novog se očišta bave redateljskim prvijencem Angeline Jolie oslanjajući se na autore u rasponu od Fortisa i Wellsa do Saida i Todorove, dok Marija Perović donosi studiju o značaju regionalnih koprodukcija u formiranju suvremene crnogorske kinematografije. Naslovnicu broja krasi stoga fotografija Olge Pakalović iz crnogorskog filma Gledaj me.

U sada već stalnoj rubrici časopisa posvećenoj renesansi serijskih programa kabelskih i streaming televizija Maša Grdešić analizira HBO-ovu seriju Djevojke, dok Tihoni Brčić daje pomno obrazložen prijedlog nove kategorizacije filmske grafike (špice), s primjerima u rasponu od eksperimentalnih klasika do popularnih hitova Sedam, Princ otkriva Ameriku, Iron Man 2, Gravitacija i Matrix. Petra Galović predstavlja filmske programe Animafesta 2018, a novi broj Ljetopisa donosi i niz eseja o proteklim Danima hrvatskog filma i Pulskom filmskom festivalu, uz obavezne recenzije i repertoarnog programa (primjerice Oblika vode, Comic Sansa, F20, Sicaria 2…). Potaknut tekstom znamenitog filozofa Didi-Hubermana, Dragan Jurak piše o Šaulovom sinu i holokaustu, a svjetski stručnjaci animacijskih studija ponovno su se susreli u Zagrebu kako bi predstavili svoje pronalaske i rezultate objavili upravo u ovom časopisu. Broj zaključuju prikazi četiriju nezaobilaznih filmskih publikacija.

HFLJ