6. škola medijske kulture - Trakošaan 2004

Trakošaan 2004.

6. Škola medijske kulture, Trakošaan, 23. kolovoza – 1. rujna 2004.

Dok šetate obalama jezera u kojem se, okrenut naopako, kao u kakvoj camera obscura, ogleda trakošaanski dvorac, što su ga eetiristo godina držali grofovi Draškoviai, a u 19. je stoljeau dobio današnji izgled, uvijek vas iznova iznenadi raznolikost njegovih vizura. Znate, naravno, da ae tako biti, da svaki korak, svaka promjena kuta gledanja, pa brze izmjene rasvjete (potkraj kolovoza i poeetkom rujna ovdje se ueestalo smjenjuju sunce, oblaci i naleti magle) uvjetuju i te drukeije slike, a opet, svaka vas ponese, obraduje, ponekad i zaprepasti dramatienošau ili, barem, jednostavnom, a savršenom ljepotom.
Da ste šetali u društvu, a ne sami, dojam raznolikosti samo bi se pojaeao, jer bi svaki promatrae otkrio neki svoj detalj, drugu nijansu boje, drukeiji treptaj svjetla na zidinama boje žuakasta okera, na tamnu zelenilu smreka i srebrnastu lišau bjelogorice, na modrini vode.
Tako je i sa sudionicima trakošaanskih škola medijske kulture. I polaznici i predavaei i organizatori i namjerni posjetitelji znaju, barem okvirno, što bi ih tu moglo eekati, a veterane me?u njima mogli biste probuditi i u ponoa (kad bi uopae netko ovdje i spavao u to rano doba noai) pa bi spremni izrecitirali najrazlieitije podatke o ovogodišnjoj i prošlim školama, o sadržajima, nadanjima i oeekivanjima i sve bi te priee bile toene i istinite, a svaka bi opet bila drukeija i samosvojna.
Jer, vrijednost je Škole medijske kulture baš u silnoj raznolikosti. Veaina predavaea i dobar dio polaznika ovdje je od sama poeetka, godinama, pa bi se reklo da ih više ništa ne smije iznenaditi, a opet se svake godine dogode nove stvari, steknu nove spoznaje, poteku novi fluidi.
Jedni mi tako prigovaraju da sam stigao prekasno, na posljednja dva dana Škole, jer su najbolji tulumi vea održani, drugi ozbiljno analiziraju uspjehe i domete, zalažu se za promjene u organizaciji ili tumaee zašto desetak (od stotinu) prijavljenih ipak nije stiglo ili zbog eega je jedan od pristiglih morao otiai prije kraja te kako je upravo u tijeku podmla?ivanje nastavniekoga kadra i postavljanje temelja za jednako uspješan (ili, zašto ne, još uspješniji) nastavak na Sedmoj, Osmoj i buduaim školama medijske kulture, a treai užurbano slažu svoje papire i potežu žice i kabele i nemaju vremena ni za šta drugo.
I ovogodišnja, Šesta škola medijske kulture, održana je u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Hrvatskog filmskog saveza, kao realizatora projekta, pod glavnim pokroviteljstvom tvrtke PowerCom 2000 i uz financijsku potporu Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ureda za kulturu Grada Zagreba, Hrvatske zajednice tehnieke kulture i Me?unarodne organizacije za migracije (IOM). Medijski je pokrovitelj bila redakcija Školskih novina. Filmske i videoprimjere osigurali su HFS i Hrvatska kinoteka, a filmsku i videotehniku HFS, Kinoklub Zagreb, Kinoklub Split, Kinoklub Mursa, Osijek, FKVK Zaprešia, ŠAF Eakovec i PowerCom 2000.
Dvadesetak polaznika poha?alo je Osnovni seminar, a po pet ih je prijavljeno za Napredni te za Filmološkometodieki seminar. Na školi su organizirane i provedene i polazne radionice za dokumentarni te igrani film, TV-reportažu, animirani film (poeetnieka i napredna skupina).
Autor i voditelj radionice za dokumentarni film bio je filmski redatelj Damir Eueia, uz struenu suradnju Dragana Markoviaa i Frana Sokoliaa, a prijavljeno je trinaest sudionika. Radionicu za igrani film vodio je filmski redatelj Zoran Tadia, uz struenog suradnika Vedrana Šamanoviaa, filmskog snimatelja, a i ovdje je prijavljeno trinaest polaznika. Filmski kritiear Dražen Ilineia vodio je radionicu za TV-reportažu, uz pomoa Matka Buriaa i sa sudjelovanjem jedanaest polaznika, dok je videoradionicu za animirani film vodio Edo Lukman uz struenu suradnju Suzane Juria. Ove je godine na toj radionici bilo nešto manje polaznika, tek eetvoro u poeetniekoj i dvoje u naprednoj grupi, no uspjeli su realizirati vrlo kvalitetan i razigran uradak. Autor i voditelj specijalizirane videoradionice za kameru i snimanje bio je filmski i TV-snimatelj Silvestar Kolbas, uz asistenciju Roberta Kriveca i Aleksandra Muharemoviaa te sudjelovanje dvanaest polaznika, a specijaliziranu videoradionicu montaže osmislio je i vodio filmski montažer Slaven Zeeevia, sa struenim suradnikom Ivanom Fumiaem i jedanaest prijavljenih polaznika. Po drugi je put provedena i specijalizirana videoradionica za filmski scenarij, pod vodstvom književnika Gorana Tribusona i uz sudjelovanje sedam polaznika.
Moglo bi se još mnogo toga napisati o satima predavanja, vježbi i razgovora, o videoradovima koje su polaznici i njihovi voditelji snimili tijekom tih osam dana trajanja škole (svi se slažu da je kvaliteta radova ove godine vidno uznapredovala), o novim spoznajama i razriješenim dilemama, o razlieitim pristupima i drukeijim vi?enjima i njihovu uzajamnu približavanju, o izrazitu osjeaaju bliskosti i razumijevanja koji jaea od prvoga dana škole i uzrokuje opipljivu žalost pri rastanku posljednjega dana.
No, kako su toga posljednjega dana, na podjeli diploma i prezentaciji videoradova, naglasili prof. dr. Ante Peterlia, predsjednik Savjeta Medijske škole i Vera Robia, tajnica HFS-a i spirtus movens trakošaanske škole, iduae se godine opet oeekuje dolazak (veaine) sadašnjih predavaea i polaznika, uz kadrovske obnove u oba segmenta, pa valja oeekivati obnovu poznanstava i prijateljstava, nove razgovore i razmjene mišljenja, još kvalitetnije rezultate i bolje filmove.
To me vraaa mojoj (osamljeniekoj, ali inspirativnoj) šetnji oko trakošaanskog jezera i posve razlieitim kadrovima pogleda na njega, na šumu i na dvorac, na sve te detalje koji se tek u konaenoj, gotovoj i zaokruženoj cjelini pokažu u svem bogatstvu boja, mirisa i osjeaaja. I tako zaokruženi i upotpunjeni pozivaju na još jednu provjeru, iduae godine. Ne zato što vea sada ne bismo bili sigurni u njihovu vrijednost i vrsnoau, nego zato što sve to, i više, želimo opet osjetiti i doživjeti.
Stoga, dovi?enja iduae godine, na Sedmoj školi medijske kulture.

Duško Popović