"Godine 1928. osnovana je kinosekcija Foto kluba Zagreb. Bila je to prva (zadugo i jedina) organizacija kinoamatera u nas i jedna od prvih kinoamaterskih organizacija u svijetu. Njenim osnivanjem započinje povijest amaterske kinematografije u nas, koja je u šezdeset godina trajanja, u sjeni domaće i svjetske kinematografije, dala niz filmskih autora i osebujnih filmskih ostvarenja, potvrđujući svoju kreativnost više u evropskim razmjerima negoli u domaćem prostoru.
Inicijator osnivanja kinosekcije bio je dr. Maksimilijan Paspa, zagrebački stomatolog i višegodišnji predsjednik Foto kluba Zagreb, koji je svoju prvu filmsku kameru nabavio 1925. godine i otada skoro četiri desetljeća bio neumoran organizator rada kinoamatera, a uz to jedan od naših najuspješnijih predstavnika neprofesionalne kinematografije na evropskim filmskim smotrama.
Među malobrojnim filmskim entuzijastima koje je Maksimilijan Paspa okupio 1928. godine, već tada se isticao Oktavijan Miletić (1927.-1987.), koji je već iza sebe imao svoje bečko filmsko iskustvo i nekoliko snimljenih filmskih burleski, a uskoro će biti prvi u nizu filmskih amatera koji će nakon blistavog razdoblja amaterskog rada dati jednako značajan doprinos profesionalnoj kinematografiji.
* * * * *
Sveslavenski natječaj postigao je potpuni uspjeh. Iako su iz Jugoslavije ponovno, izgleda, sudjelovali samo zagrebački kinoamateri, broj od 12 prispjelih filmova pokazao je da je kinosekcija postala jaka organizacija, Stoga ne začuđuje što su kinoamateri željeli pristupiti osnivanju vlastitog kluba. Pripreme za to počele su već prije održavanja sveslavenskog natječaja, a osnivačka skupština održana je 20. studenoga 1935. godine u prostorijama Gradskog podruma (koji će neko vrijeme biti sjedištem Kluba). Inicijator osnivanja Kluba kinoamatera Zagreb ponovno je bio dr. Maksimilijan Paspa, koji je izabran za prvoga predsjednika. Uz njega su članovi odbora Kluba bili: Oktavijan Miletić (potpredsjednik), Alfred Leitner (tajnik), Viktor Czermak (blagajnik), Leo Paspa (kustos), Otto Almasy (bibliotekar), Žiga Spitzer, Franjo Schwarzwald i Ljudevit Vidas (odbornici).
Pravilima Kluba utvrđeno je da se djelovanje Kluba kinoamatera Zagreb proteže na područje čitave Jugoslavije, a kao posebnu zanimljivost navodimo da se kao zadatak društva navodi između ostalog i: uređenje i uzdržavanje kinematografske biblioteke, arhiva i zbirke, izdavanje kinematografske literature i izdavanje vlastitog stručnog lista. Bio je to praktički prvi pokušaj u nas da se organizirano pristupi čuvanju i zaštiti (u ovom slučaju amaterskog) filma i sustavnom stvaranju stručne filmske biblioteke.
Osnivanjem Kluba završava prvo razdoblje organiziranog kinoamaterizma u nas. Klub se ustalio s dvadesetak aktivnih, stalnih članova. Povezao se s mnogim kulturnim i sportskim društvima, rad kojih članovi Kluba prate filmskom kamerom, pa su sačuvani filmovi iz toga razdoblja – izvanredni dokumenti tadašnjeg društvenog, političkog, a posebno sportskog života Zagreba. Razvijajući međunarodnu suradnju, Klub kinoamatera Zagreb postaje počasnim članom klubova u Pragu, Beču, Budimpešti i Parizu."
Zagreb, 1988.
Pripremio Duško Popović