Jurij Meden

Novi Kratki utorak, koji će se dogoditi 22. ožujka, u 21h u kinu Tuškanac u Zagrebu, biti će malo drugačiji od svih dosadašnjih. U goste nam dolazi sigurno najvažniji filmski kustos koji se ikad rodio na ovim prostorima - Jurij Meden. Ovaj karizmatični Slovenac u svom impresivnom životopisu dosad bilježi radna mjesta programskog direktora najkvalitetnije institucije toga tipa u bivšoj Jugoslaviji - Slovenske kinoteke u Ljubljani, druge najstarije kinoteke u SAD-u - George Eastman Museuma u Rochesteru, kao i legendarnog Austrijskog Filmmuseuma u Beču, gdje trenutno djeluje. Na programu ćemo predstaviti njegovu knjigu 'Ogrebotine i glitchevi: Zapažanja o očuvanju i prezentaciji filma u ranom 21. stoljeću' (u originalu: ‘Scratches and Glitches: Observations on Preserving and Exhibiting Cinema in the Early 21st Century’) koju je lani izdao baš Austrijski Filmmuseum. Usprkos imenu radi se o izuzetno zabavnoj i eklektičnoj zbirci eseja, razmišljanja i anegdota o tome kako, zašto i kome prikazivati filmove u doba opće digitalizacije, 'netfliksizacije' i kretenizacije sedme umjetnosti. Dakle, na Kratkom utorku ovaj put će biti dosta priče, ali prikazat ćemo i dva zaboravljena kratka filma, čije kopije su nedavno pronađene u fundusu koji je 70-ih otkupila RTV Slovenija - 'Amerigo Tot', poznatog mađarskog redatelja Zoltána Huszárika i 'Kubikaš', jugoslavenskog redatelja mađarskog porijekla Karolja Vičeka. Ovaj put se ulaz na program iznimno neće naplaćivati.

Jurij Meden

Jurij Meden (rođen 1977.) svoju je kustosku karijeru započeo u Slovenskoj kinoteci krajem prošlog tisućeljaća, da bi 2010. postao vođa njenog programskog odjela. Iz njegovog mandata najviše se pamti pokretanje nažalost kratkotrajnog 'Festivala 35mm filma', jednog od brojnih pokušaja očuvanja tradicije prikazivanja filmske vrpce, na kojem su se između ostaloga vrtili i sirovi materijali Paradžanovljeve 'Boje nara' uz pratnju harfe, kao i ultimativni prikazivački eksperiment koji je spojio Godarda i Stallonea 'King Lear Over The Top Dedux' (više o tome na našem programu). 2014. prihvaća posao 'kustosa filmskih projekcija' u slavnom George Eastman Museumu, kinoteci koja je 1949. osnovana kao ostavština Georgea Eastmana, vlasnika Kodaka, legendarne tvornice filmske trake u Rochesteru, u državi New York. Tamo osmišljava program Dryden Theatrea, kina od 500 mjesta gdje interne projekcije svojih filmova redovito održavaju redatelji kao što su Christopher Nolan, Quentin Tarantino i Martin Scorsese. U tom kinu događa se i Nitrate Picture Show, posljednji filmski festival na svijetu na kojem se vrte filmovi s nitratne vrpce. U SAD-u ostaje do 2018. kad se seli u Beč, na svoju sadašnju poziciju programskog direktora Austrijskog Filmmuseuma, na kojoj ispravlja višedesetljetne zapadnocentrične nepravde, kao što su ignoriranje istočnoevropskog filma.

Jurij Meden i Dušan Makavejev

Jurij Meden i Catherine Breillat

'Ogrebotine i glitchevi: Zapažanja o očuvanju i prezentaciji filma u ranom 21. stoljeću', knjiga je napisana za vrijeme pandemijskog lockdowna i zapravo predstavlja zbirku autorovih iskustava i razmišljanja o poslu s kojim se uspješno bavi već dva desetljeća, sažetih kroz 51 kratko poglavlje. U tom periodu filmsko prikazivalaštvo doživjelo je par kopernikanskih obrata – s celuloidnih vrpci prešlo se na digitalne formate, a s pojavom Netflixa i drugih sličnih servisa, a onda i pandemije, publika se iz kina većinom prebacila na kućno gledanje filmova. Meden i dalje zagovara prikazivanje filmova na filmskim kopijama u kinima, ali istovremeno, kao 'bivši uvjereni purist a sadašnji anarhist', priznaje da i digitalno prikazivanje može priuštiti sinematski doživljaj kao npr. prilikom projekcije Dreyerovog 'Stradanja Ivane Orleanske' uz živu glazbenu pratnju pod otvorenim nebom na Dokufestu u Prizrenu. Također, piše o tome i da je cirkulacija presnimljenih videokazeta i mp4 fileova demokratizirala dostupnost filmova, koje inače ne bismo nikad mogli gledati u kinu. U knjizi se bavi i čudnim putevima očuvanja nekih kopija manje poznatih filmova, a s tim u vezi su i dva filma koja ćemo prikazati na programu.

Ogrebotine i glitchevi: Zapažanja o očuvanju i prezentaciji filma
u ranom 21. stoljeću

'Amerigo Tot' dokumentarni je portret istoimenog talijanskog kipara mađarskog porijekla, koji je režirao otac mađarskog poetskog filma Zoltán Huszárik, autor genijalne 'Elegije'.
U 18-minutnom filmu bez dijaloga Huszárik snima Totove skulpture, ali i svakodnevnicu osebujnog majstora, koji je sebe opisivao kao velikog putnika. Film tako istražuje stvarna i imaginarna putovanja ovog umjetnika koji se okušao i kao glumac, i to ni manje ni više nego u drugom nastavku 'Kuma'.

Amerigo Tot

'Kubikaš' je jedan od dokumentarnih filmova koji je u 70-ima snimljen u okviru kultne novosadske producentske kuće Neoplanta film, za koju su neke od svojih slavnih radova snimili Želimir Žilnik i Karpo Godina. Film Karolja Vičeka, inače diplomiranog filozofa, o životu kubikaša, fizičkih radnika iz vojvođanskog grada Temerina, bio je jedan iz serije prvih ikada snimljenih filmova na jezicima jugoslavenskih narodnosti - u ovom slučaju mađarskom. Ideja je bila da se preko njih afirmiraju razne etničke kulture koje žive u Vojvodini.

Kubikaš

Sa svojim spojem oštroumne logike, suspregnutog humora i etičkog nagona, Jurij Meden nam je dao kulturalni manifesto i svima razumljivi vodič kroz zahtjevnu umjetnost gledanja. Dignimo se gledatelji, na oružje! Ovo je čin građanskog neposluha najviše razine – Paolo Cherchi Usai

Puno zabavnija nego što bi trebala biti knjiga o kulturalnoj teoriji, Jurijeve 'Ogrebotine i glitchevi' predstavljaju se kao slučajna kolekcija razmišljanja, ali rezultat je više rasvjetljujuć od nekih tobože težih i značajnijih djela – Jared Rapfogel, Cineaste

Najljepša stvar vezana uz ovu knjigu je njen veseo i namjeran nivo kontradiktornosti. Medenova knjiga pokriva puno veće područje od samih uskih pitanja očuvanja i prezentacije. To je istraživanje raznolikih aspekata svjetske filmske kulture. Izuzetno važna i zabavna knjiga – Adrian Martin, Ubiquarian

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji sa Slovenskom kinotekom i Austrijskim Filmmuseumom. Filmove puštamo s originalnih 35mm kopija, a ulaz je besplatan.

Filmski program:
Amerigo Tot, Zoltán Huszárik, Mađarska, 1969., 18 min, 35mm
Kubikaš, Karolj Viček, Jugoslavija, 1973., 12 min, 35mm