U zagrebačkoj Galeriji Miroslava Kraljevića otvorena je u subotu, 3. studenoga izložba naslovljena, prema citatu prof. dr. Ante Peterlića iz Izjave žirija povodom 30. Revije hrvatskog filmskog i videostvaralaštva, I ovo je kinematografija /Radikalne filmske prakse i kultura entuzijazma Kinokluba Zagreb od 1928. do 2018./ kustosice Petre Belc, koja na nevelikom galerijskom prostoru metodom vremenske crte autora Duška Popovića, uz dopune Petre Belc i Vedrana Šuvara, nastoji prikazati ključna događanja i ljude koji su povijesti najstarijeg i najcjenjenijeg kinokluba u nas i u ovom dijelu svijeta te jednog od najstarijih uopće, dali posebno vrijedan doprinos. Izloženi su tekstovi, fotografije i fragmenti filmova.
Na izložbi su tako zastupljeni članovi KKZ i drugi autori, u širokom rasponu od osnivača kinosekcije Fotokluba Zagreb, budućeg Kinokluba Zagreb, prije devedeset godina, do onih koji danas čine jezgru kluba, a među njima Dario Arana, Alan Bahorić, Siniša Bajt, Daria Blažević, Mladen Burić, Lovro Čepelak, Matko Dodig, Dalia Dozet, Neven Dužanec, F.451, Alen Forjan, Tomislav Gotovac, Ozren Harlović, Marijan Hodak, Mateja Ilijašev, Tatjana Ivančić, Krsto Jaram, Tomislav Kobia, Vladislav Knežević, Valentina Lončarić, Ivo Lukas, Miro Manojlović, Oktavijan Miletić, Mihovil Pansini (koji je 1978. povodom obilježavanja pedeset godina amaterskog filma u Hrvatskoj, napisao znamenitu Općenitu izjavu o amaterskom filmu, u kojoj kaže da ma koliko da je naš život cjelovit, jer je jedan, sastoji se od raznorodnih i nekad suprotstavljenih djelovanja. To je valjda njegova potpunost. Odnos prema stvarima i put do neke kreacije također može biti različit, ali, govoreći ovdje o pristupu amaterskom filmu, taj put ne vidim drugačije nego kao razgovor sa svijetom. 1 Ako je vrijeme putovanje u kaos, napredovanje od manjeg stanja entropije prema većem, onda je život antientropija, jer povećava organizaciju. Isto je to i svaka kreacija i svaka ideja: to je glazba. Možemo ukinuti vrijeme. 2 Neprofesionalno bavljenje filmom ima jednake mogućnosti ljudske realizacije kao bilo koje drugo profesionalno djelovanje. Naše hodanje, naše spavanje, naša djeca, naša djela, naš posao, naši snovi izviru iz iste jezgre stvaranja oblika, iz iste potrebe zaokruživanja naše osobnosti, iz jezgre koja je starija od života. 3 Osloboditi senzibilitet, dovesti se u prijemljivo stanje, ne samo duhovno živjeti od svijeta, nego s njime komunicirati, uvjet je pjesničkog čina. A moramo se najprije naći s prirodom nasamo.) pa Mario Papić, Maksimilijan Paspa, Vladimir Petek, Željko Radivoj, Ratko Selihar, Zorko Sirotić, Mladen Stilinović, Vedran Šamanović, Tomislav Šoban, Marko Štengl, Vedran Šuvar, Tajana Tikulin, Dalibor Tunguz, Sunčica Ana Veldić, Višnja Vukašinović, Nikica Zdunić, Petra Zlonoga, Tin Žanić i Josip Žuvan. Izložbu je grafički oblikovao Dario Dević, a materijale i filmove, zahvaljujući i pomoći Hrvatskog filmskog saveza, Filmskog arhiva Hrvatskog državnog arhiva, Alanu Bahoriću, Dariji Blažević, Mladenu Buriću, Lani Kosovac, Marini Maglić, Diani Nenadić, Željku Radivoju, Zorku Sirotiću, Tomislavu Šobanu, Sunčici Ani Veldić, Vjeranu Vukašinoviću i drugima, odabrali Petra Belc, Lana Kosovac i Tomislav Šoban. Izložba se održava uz financijsku potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Zaklade Kultura nova.
Izložba ostaje otvorena do 17. studenoga, a nastavlja se na niz događanja u Kinoklubu Zagreb, poput radionica Prep to wrap Tina Žanića, Filmskog kružoka, radionice Filmske kritike i analize Višnje Vukašinović, Scenarističkog laboratorija Sonje Tarokić i drugih, koji su redovni sadržaj klupskoga rada, ali su i posebno posvećeni velikoj obljetnici.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com