Filmski žurnali među najstarijim su formatima koji su se pojavili gotovo odmah, tek dvadesetak godina poslije samog nastanka filma. Prvi žurnali prikazani su već 1908. godine, naravno u Francuskoj, a posvuda su se održali dobar dio prošloga stoljeća, ponegdje i danas. Prošli su sve razvojne faze filma, od crno-bijelih i nijemih do zvučnog filma i u boji, od snimanja i montaže na filmskoj vrpci do digitalne obrade zvuka i slike. Uz tehnološke promjene pratili su (i prilagođavali se) promjene društvenih i ekonomskih sustava, sva društvena i povijesna zbivanja, bili naravno i suočeni s raznim oblicima cenzure koja je bila uvijek prisutna, a ima je itekako i danas. Sastavljeni od nekoliko kratkih dokumentarnih ili reportažnih zabilježbi raznih događanja bili su svojevrsna preteča televizijskih dnevnika, pa moglo bi se reći i današnjih nezaobilaznih društvenih mreža. Zbivanja su pratili, ovisno o vremenu i mjestu nastanka, najčešće mjesečno, kasnije i dvotjedno ili tjedno.
Na našim su se područjima filmski žurnali, kao i sve vezano za film, pojavili gotovo istovremeno kad i u svijetu, što ponekad zaprepasti površne poznavatelje koji nekako vole misliti da sve počinje od njih. Dva žurnala prikazana pod zajedničkim nazivom Hrvatska prije 70 godina, na najnovijoj u seriji projekcija Filmski četvrtak u HDA, održanoj 17. ožujka u dvorani Katalozi Hrvatskog državnog arhiva, bili su Pregled br.1 i 2., snimljeni u produkciji Jadran filma koncem 1946. godine. Prvi prikazuje održavanje konstituirajuće sjednice hrvatskog Sabora, uz podsjećanje na ratna zasjedanja ZAVNOH-a, odnosno povijesni razvoj hrvatskog državnog kontinuiteta, pa plodnu poljoprivrednu jesen, odlazak djece i radnika na more, obnovu zemlje i druge teme, a drugi je posvećen velikom govoru kojeg je Tito održao, pred 200.000 ljudi i po kiši koja je nesmiljeno padala, na stadionu na Sveticama, u Zagrebu, posjetu poljske državne delegacije i prvom nastupu Zlatka Balokovića, slavnog pijanista i violinista iz SAD, rođenog 1895. u Zagrebu, ali i vodeće ličnosti američkog odbora za pomoć Jugoslaviji, predsjednika Vijeća američkih Hrvata, koji je bio izuzetno aktivan za trajanja rata, a raznim oblicima pomoći i u prvim poslijeratnim godinama. Dok u prvom Pregledu nema špice, u drugom su snimatelji naznačeni prezimenima, pa tako gledamo radove Ribarića, Sarića, Blažine...
Iako su postojale Filmske novosti, kao filmski žurnal na razini cijele Jugoslavije, koji se u prvo vrijeme naizmjenično radio u Zagrebu i Beogradu, a prikazivale su se sve do 1989., svaka je republika imala i svoju varijantu pa je tako sve do početka pedesetih postojao Pregled i u Hrvatskom filmskom arhivu su sačuvani svi brojevi.
O filmskim žurnalima općenito, a posebno o Pregledima uvodno je govorio filmski arhivist Juraj Kukoč, a poslije četrdesetak minuta duge projekcije, o filmovima i o povijesnom razdoblju u kojima su nastali, voditelj Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Tvrtko Jakovina. Profesor se zaista osvrnuo i na filmove, analizirajući pojedine kadrove, mogućnosti korištenja snimaka za znanstvenu povijesnu analizu i dopunivši priču o njihovu nastanku nizom zanimljivih detalja. Činjenica da je ove filmske žurnale pogledao nekoliko puta omogućila je zaista vrijednu filmsko-povijesnu analizu i postavila nove, visoke standarde budućim komentatorima.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com