FESTIVALI

Dokumentarni film se ‘nosi’

Uz selekciju Mediteranskog festivala dokumentarnog filma, 5. dani filma, Široki brijeg, 9-11. rujna 2004.

Dokumentarni film probio je sve barijere i ušao u kina. Ravnopravno se bori s igranim ostvarenjima za što veai broj gledatelja i što veau medijsku pozornost. Dokumentarni je film postao trend. Dokumentarni se film trenutno nosi. Angažiranost, sustavno hodanje rukom pod ruku s nagomilanim problemima turobne svakodnevnice, udara u središte pozornosti i lagano postaje medijski brat igranom vladaru mraenih dvorana. Dokumentarni je film hit na svim važnijim svjetskim filmskim smotrama. Dokumentarni film pred nosom uzima igranom svjetske nagrade i priznanja kao da je obienom gledatelju na vrh glave igranofilmske fikcije, koja sve teže prati zbilju oko nas. Uvijek treba nanovo ponavljati opau tezu brojnih teoretieara i filmskih znalaca o vrijednosti dokumentarnoga filma gledanu, me?utim, kroz prizmu sveprisutnih igranih elemenata u njima samima, te isto tako dokumentarne elemente autentienosti i kreativne virtuoznosti u igranofilmskim ostvarenjima.
Sve su me ove misli kao selektora mediteranskoga festivala dokumentarnoga filma u Širokom Brijegu potaknule da se u izboru vodim postulatima medijskoga perfekcionizma, dosljednosti, inovativnosti i autorskog stajališta lako dokaziva u iscrpnoj primjeni filmskih pustolovina. Izabrao sam devet filmova u konkurenciju za nagradu, želeai gledateljima, kao i žiriju, dati na uvid ozbiljan i dovoljno širok raspon, kako tematskih tako i formalnih dostignuaa me?unarodnih autorskih osobnosti.
Vidjet aemo tako stanovnike maloga grekog živopisnoga gradiaa kako u žaru slobode i veselja pale vatre slaveai davne obieaje predaka. Posjetit aemo i velikog režisera Theodora Angelopoulosa, zaviriti na set njegova filma te naslutiti poetski sklad u groznici snimanja fima. Mistieni starac u crnogorskom kamenjaru u minimalistiekim potezima lopate i kamere kao subrata slavi usporeni život, dok je djeeak u svojim snovima evrsto zagrlio stvarnost mora, otoka, vo?en strahom, ljepotom i prolaznošau dosegnuo nebesku liniju posljednje zrake sunca. Španjolski ueitelj na vratima svoje škole, svog doma, u dugom igranofilmskom kadru autentiene rekonstrukcije sjajno vodi igru povjerenja i odanosti svojim ueenicima. Spustit aemo se duboko u slavonski bunar od gline i opeke kako bismo u meditativnom ritualu zaeu?eni promatrali eovjeka i njegove ruke umrežene u projektu stvaranja. Plovit aemo s ribarima u mraenoj pustoši svjetla, loveai goleme hobotnice i boreai se protiv aliena da bismo zasluženo osvojili nirvanu mora i beskrajnog života u njemu. Plesat aemo ulicama Vodnjana, gradiaa u Istri, oeijukati s bogatstvima likova, spajati se s rijekom multietienog plamena te zavoljeti boju u oeima filmskih junaka. Proživjet aemo i nezacijeljene sarajevske ratne rane, prateai hod po mukama jedne sarajevske zbilje, jednoga sarajevskog psa i ljudi kojima je kao spona prošlosti ostao i postao sve.
Eeka nas monumentalni ispad snopova svjetlosti, koji ae s platna kinodvorane donositi nove dokumentarne blagdane širokobriješkoj publici na mediteranskom festivalu dokumentarnog filma.

Tekst je preuzet iz kataloga 5. dana filma

Zdravko Mustać