Medijska kultura u nastavi

FILMSKA UMJETNOST U SREDNJIM ŠKOLAMA

U našim srednjim školama, posebice gimnazijama, velik je problem nastava medijske kulture, osobito tamo gdje se predmet nudi kao izborni. Ovo što slijedi jedan je od pokušaja i prijedloga, podložan promjenama i dopunama, kako možda razriješiti taj problem, s time da je u središtu filmska umjetnost kao najsloženiji, ali ujedno i najpopularniji medij.
Predmet: FILMSKA UMJETNOST Četverogodišnji program za srednje škole
Zadaće:
-stjecanje ljubavi za filmsku umjetnost; -osposobljavanje za kulturu gledanja filma; -usvajanje filmskog nazivlja;
-upoznavanje s najvažnijim film-skim činjenicama;
-razvijanje u učenika filmske svijesti;
-razvijanje učenikove mogućnosti da dožive filmska djela i dodatno obogate svoj emotivni život;
-upoznavanje filmskih djela hrvatske i svjetske kinematografije, najvažnijih razdoblja, stilova i autora;
-sagledavanje povijesti filmske umjetnosti od najuže estetičke do socijalne dimenzije;
-osposobljavanje učenika za povijesno vrijednosnu raščlambu; -razvijanje aktivnoga gledanje i mogućnost prepoznavanja i interpretiranja filmskih stilova;
-upoznavanje, poštivanje i razvijanje nacionalnog i kulturnog identiteta na djelima hrvatske kinematografije;
-uzdizanje filmske kulture kao dijela opće kulture;
-razvijanje spoznaje o međuzavisnosti različitih umjetnosti, o filmu kao sintezi svih umjetnosti, ali istovremeno i o filmskim specifičnostima.


Program
I. razred
POČECI FILMA, KINEMATOGRAFIJA, FILMSKI RODOVI I VRSTE, FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA
(svaki sadržaj zahtjeva u prosjeku dva nastavna sata)
-Pretfilmsko razdoblje: film prije filma, doma kronofotografije, Thomas Alva Edison I kiteskop
-Nastanak jedne umjetnosti: braća Lumière protiv Mélièsa, počeci dokumentarnog I igranog filma
-Film kao sredstvo priopćavanja, gospodarska grana, politika, tehnika, umjetnost, zabava -Film i druge umjetnosti -Film i zbilja: dokumentarni film -Film i priča: igrani film -Filmsko pripovijedanje -Vrste igranog filma, žanrovi, teme i priče -Oživljavanje neživog: animirani film -Filmska izražajna sredstva:
1. 1. Kadar, scena, sekvencija
2. 2. Objektiv, okvir, kompozicija kadra
3. 3. Filmski plan
4. 4. Kut snimanja
5. 5. Pokreti kamere
6. 6. Boja
7. 7. Osvjetljenje
8. 8. Zvuk
9. 9. Prostor i vrijeme u filmu
10. 10. Montaža
11. 11. Gluma Filmovi: uz svaku temu valjalo bi prikazati barem ulomke iz filmova koji ilustriraju nas

tavni sadržaj, primjerice o optičkim igračkama,
kao što je Film prije filma,
filmove braće Lumi¾re, Méli¾sa, primjere za

dokumentarni, igrani i animirani film, a na primjeru nekoga hrvatskog filma, primjerice Breza mogu se objasniti sveze između filma i književnosti, filma i likovne umjetnosti te analizirati filmska izražajna sredstva.
II. razred
FILMSKE TEME
(svaka tema zahtijeva dva nastavna sata)
-Nijemi film, osnovne karakteristike, razvoj

filmskog jezika
-Zvučni film, osnovne karakteristike -Film i televizija, sličnosti i razlike, televizijski film, serijali -Opreka: dominantna i avangarda kinematografija, avangardni film kao istraživanje
novog -Fenomen: filmska zvijezda -Fenome kultnoga filma -Autorska kinematografija u Europi, žanrovska
kinematografija u Sjedinjenim Državama -Uloga filmske tehnike, od početaka kinema-
to-grafije do digitalizacije -Filmski trik, nužda ili ustupak -Zašto su filmovi skupi -Životni ciklus filma, od priprema do premijere -Pristup filmu: subjektivni i analitički -Filmska kritika -Fenomen razumijevanja filma i poistovjeći-
vanja gledatelja Filmovi: na ulomcima iz nekoliko važnih nijemih i zvučnih filmova valja objasniti obil-ježja nijemog i zvučnog filma. Preporučuje se da to budu po mogućnosti hrvatski filmovi. Na primjeru neke hrvatske televizijske serije može se objasniti televizijski serijal. Iz fundusa Hrvatskoga filmskog saveza može se prikazati nekolicina avangardnih, neprofesijskih, eksperimentalnih filmova. Prikazivanjem ulomaka iz dokumentarnih filmova o filmskim trikovima ili rabeći dodatke uz pojedine DVD naslove, može se objasniti filmski trik.
III. razred
FILMSKA RAZDOBLJA I STILOVI (svaka tema zahtijeva oko dva nastavna sata) -Počeci kinematografije u Hrvatskoj do pojave filma Brcko u Zagrebu -Francuska: razdoblje snimljenog kazališta, Italija: počeci talijanskoga povijesnog spektakla -Razvoj filmskog jezika i počeci američke filmske industrije. Brightonska škola, E.S.Porter, D.W.Griffith -Komično u filmu: M. Senett, C.Chaplin, B.Keaton, H. Lloyd, H. Langdon -Počeci skandinavskog filma: V. Sjöström, M. Stiller, C.T. Dreyer -Zlatno doba ruskog (sovjetskog) filma, razvoj montaže: L.V. Kulješov, S.M. Ejzenštejn, V.I. Pudovkin, A.P. Dovženko, D. Vertov
-Njemački ekspresionizam, pojava žanrova u europskom filmu -Filmska avangarda: A. Gance, L. Delluc, G. Dulac, R.Clair, M. Ray, L. Bunuel -Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar -Oktavijan Miletić
-Pojava zvučnog filma, američki žanrovski film, autorska kinematografija: francuski poetski realizam
-Britanska dokumentaristička škola Filmovi: Predlaže se prikazivanje ulomaka iz najznačajnijih nijemih filmova, a tamo gdje je riječ o kraćim filmovima, poput komedija C.Chaplina ili Međuigre ili Andaluzijskog psa, filmovi se trebaju prikazati u integralnom trajanju. Nastavnik treba nastojati povezivati novija ostvarenja filmske umjetnosti i razdoblje nijemoga filma kako bi na što zanimljiviji način ilustrirao taj dio filmske povijesti, primjerice talijanski povijesni spektakl i film Gladijator, ulomak iz neke novije komedije nasuprot nijemoj i sl. Kad god je to moguće, treba ulomcima uspoređivati hrvatsku kinematografiju i svjetsku tog razdoblja.
IV. razred
FILMSKA RAZDOBLJA I STILOVI (svaka tema zahtjeva prosjećno dva nastavna sata) -Američka filmaks umjetnost: film Građanin Kane Orsona Wellesa -Hrvatska filmska umjetnost: filmski žurnali i film Lisinski -Pojava serijala i obiteljskog filma -Kultni film: Casablanca -Crni film ili film noir -Socijalni film u Americi: Plodovi gnjeva -Socijalni film u Europi: talijanski neorealizam -Znanstvenofantastični filmovi pedesetih godina -Klasični vestern: Točno u podne -Europski autori: F.Fellini, M. Antonioni, I. Bergman -Bunt mladih i socijalna kritika: Buntovnik bez razloga
-Kinematografija u Japanu i Indiji: A. Kurosawa, K. Mizoguchi, Y.Ozu, S. Ray
-Izemđu tradicije i novog, društvena kritika i provokacija, autorska kinematografija: novi val u Francuskoj
-Mladi njemački film i male europske kinematografije (Poljska, Mađarska, bivša Čehoslovačka i Jugoslavija), kinematografija u bivšem SSSR-u
-Poslijeratna hrvatska kinematografija, naj-važniji hrvatski redatelji i njihova ostvarenja na području dokumentarnog i igranog filma
-Novi Hollywood i novi američki film: R. Altman, M. Scorsese, W.Allen, J. Jarmusch,
S. Lee-Novi britanski film, postmodernizam u filmu:
D. Jarman, P. Greenaway -Fenomen Spielberg -Hrvatska kinematografija: oslonac na liter-
arne izvore, hrvatski žanrovski film, mladi hrvatski film, zagrebačka škola crtanog filma -Filmski autor i njegovo stvaralaštvo: na primjeru Alfreda Hitchcocka i Antuna Vrdoljaka
-Budućnost filma: između tehnike i umjetnosti Filmovi: u četvrtom razredu trebalo bi prikazati i cijele filmove poput primjerice Građanin Kane, Casablanca, Vrtoglavica, Buntovnik bez razloga, Sedmi pečat, Do posljednjeg daha, Strogo nadzirani vlakovi, Paklena naranča, Istrebljivač, Lisinski, Koncert, Svoga tela gospodar, H-8, Rondo, Breza, Lisice, Samo jednom se ljub,Vlakom prema jugu, Kiklop, Glembajevi, Krhotine, Nebo sateliti….
Oprema
-televizijski prijamnik veće dijagonale zaslona ili videoprojektor -video reproduktor
Kadar
-nastavnici hrvatskoga jezika i književnosti, komparativne književnosti, prednost onima koji su pohađali Medijsku školu kao dodatno usavršavanje iz ovog područja.
Literatura za nastavnike
Knjige:
Dovniković, Borivoj: Škola crtanog filma,
Zagreb, Prosvjeta, 1996.
Majcen, Vjekoslav: Filmska djelatnost Škole

narodnog zdravlja Andrija Štampar, Zagreb,
Hrvatski državni arhiv, 1995.
Majcen, Vjekoslav: Obrazovni film, Zagreb,
Hrvatski državni arhiv, 2001.

Majcen, Vjekoslav/Peterlić, Ante: Oktavijan
Miletić, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2000.


Mikić, Krešimir: Film u nastavi medijske kul-
ture, Zagreb, Educa, 2001.

Parkinson, David: Film, Zagreb, Sysprint,1999.
Paulus, Irena: Brainstorming: zapisi o filmskoj
glazbi, Zagreb, Hrvatsko društvo filmskih
kritičara, Moderna vremena,2002.

Peterlić, Ante: Osnove teorije filma, Zagreb,

Hrvatska sveučilišna naklada, 2000.
Peterlić, Ante: Studije o 9 filmova, Zagreb,
Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2002.

Škrabalo, Ivo: 101 godina filma u Hrvatskoj,
Zagreb,Nakladni zavod Globus, 1998.
Težak, Stjepko: Metodika nastave filma,
Zagreb, Školska knjiga, 1990.

Turković, Hrvoje: Teorija filma, Zagreb,

Meandar,1994.
Turković, Hrvoje: Umijeće filma, Zagreb,
Hrvatski filmski savez, 1996.

Časopisi:
Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb, Hrvatski
državni arhiv/Hrvatski filmski savez
Zapis, Zagreb, Hrvatski filmski savez

Enciklopedija:
Filmska enciklopedija I,II, Zagreb, Leksiko-
grafski zavod Miroslav Krleža, 1986. i 1990.

Prijedlog programa sastavio prof. Krešimir Mikić

Krešimir Mikić